Zakon o policijskim službenicima Županije Zapadnohercegovačke
ZAKONODAVSTVO - ZAKONI
01/01/2009


Na temelju članka 26. točka f. Ustava Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnoherecgovačke”, broj: 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03 i 10/04) i članka 96. Poslovnika o radu Skupštine Županije Zapadnoherecgovačke (“Narodne novine Županije Zapadnoherecgovačke”, broj: 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke na 8. sjednici održanoj  26. lipnja 2007. godine, donijela je

 

 

ZAKON

O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE

 

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

 

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Predmet Zakona

 

            Ovim Zakonom reguliraju se policijske ovlasti i radnopravni status policijskih službenika            Županije Zapadnohercegovačke(u daljnjem tekstu: Županija).

 

Članak 2.

Policijski službenici

 

(1)               Ovaj Zakon primjenjuje se na policijske službenike uposlene u Upravi policije Ministarstva

            unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu i za potrebe ovoga

            Zakona: policijsko tijelo).

(2)       Policijski službenici su oni pripadnici policijskog tijela iz stavka 1. ovog članka koji su     ovlašteni da primjenjuju policijske ovlasti propisane ovim Zakonom i postupaju kao     ovlaštene službene osobe prema zakonima o kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini (u       daljnjem tekstu: ZKP).

(3)       Radna mjesta policijskih službenika propisuju se prema zakonu kojim se uspostavlja        policijsko tijelo,  te propisima donesenim na temelju tog zakona.

 

Članak 3.

Osnove za rad

 

(1)        Rad policijskih službenika zasniva se na ustavima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Županije  i na  zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine( u daljnjem tekstu: Federacija) i Županiji.

(2)       U obavljanju svojih dužnosti policijski službenik djeluje na nepristran i zakonit način

            vođen javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovirajući razvoj i očuvanje

            demokratske prakse sukladno zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

Članak 4.

Nacionalna zastupljenost

 

            Struktura policijskih službenika u policijskom tijelu odražava nacionalnu strukturu      pučanstva na teritoriji koju obuhvaća Županija prema popisu iz 1991 godine.

 

  

Članak 5.

Policijske oznake i odora

 

(1)       Policijskom službeniku službenu policijsku iskaznicu i policijsku značku izdaje policijski             komesar.

 

(2)        Policijski službenici nose jedinstvene odore u Federaciji sukladno s člankom III.4 (a) Ustava Federacije.

(3)        Izgled, dijelove, boju i oznake policijske odore propisuje Uredba o jedinstvenoj policijskoj     odori u Federaciji i važeći propisi. Zbog specifične prirode određenih        zadataka, sukladno  prihvaćenim policijskim standardima, određeni policijski zadaci se         mogu vršiti u civilu ili u posebnoj službenoj odjeći i s odgovarajućom opremom. Spomenute policijske zadatke i posebnu službenu odjeću i opremu određuje policijski komesar. 

(4)       Vlada Županije propisuje oblik službene policijske iskaznice i značke za policijske           službenike iz članka 2., stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu policijska značka  mora biti  jasno    prepoznatljiva javnosti kao policijska oznaka.

 

Član 6.

Pravo i dužnost nošenja oružja

 

            Policijski službenik drži i nosi oružje i streljivo sukladno pravilniku koji donosi ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog komesara policije.

 

 

DIO DRUGI

POLICIJSKE OVLASTI

 

POGLAVLJE II.

OSNOVNI PRINCIPI

 

Članak 7.

Obveza identifikacije

 

(1)       Prije nego što policijski službenik počne primjenjivati policijske ovlasti obvezan je           identificirati se pokazivanjem službene policijske iskaznice ili policijske značke.

(2)        U iznimnim slučajevima, kada identificiranje iz stavka 1. ovoga članka može ugroziti sigurnost policijskog službenika ili druge osobe ili dovesti u pitanje postizanje zakonita cilja koji opravdava primjenu policijskih ovlasti, policijski službenik može se identificirati na drugi način ili odgoditi identifikaciju.

(3)        Čim okolnosti iz stavka 2. ovoga članka prestanu, policijski službenik identificira se na         način iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 8.

Prikladnost i razmjernost primjene policijskih ovlasti

 

(1)       Primjena policijskih ovlasti mora biti prikladna i razmjerna potrebi radi koje se poduzima.

(2)       Policijske ovlasti primjenjuju se sredstvima kojima se može postići zakoniti cilj s najmanje          štetnih posljedica i u najkraćemu vremenu.

  

Članak 9.

Odluke i zapovijedi za primjenu policijskih ovlasti

 

(1)       Policijski službenik primjenjuje policijske ovlasti prema vlastitoj odluci sukladno zakonu,           

            kao i na temelju zakonite zapovijedi nadređenog službenika ili mjerodavnog tijela.

(2)       Policijski službenik neće izvršiti zapovijed ukoliko bi time počinio kazneno djelo prema kaznenom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini. Policijski službenik će odmah usmeno       upoznati nadređenog službenika da je izdana zapovijed protivna zakonskim odredbama, te       ukoliko ponovi zapovijed podnijeti izvješće o neizvršavanju zapovijedi svom neposredno nadređenom službeniku, odnosno višem nadređenom službeniku ukoliko je zapovijed    izdana od neposredno nadređenog  policijskog službenika.

(3)       Ukoliko zapovijed bude ponovljena, bez obzira na okolnosti iz stavka 2. ovog članka,

       policijski službenik svoje pismeno izvješće dostavit će unutarnjoj kontroli.

 

 

POGLAVLJE III.

POJEDINE POLICIJSKE OVLASTI

 

Članak 10.

Policijske ovlasti propisane ovim Zakonom

 

(1)       Pored dužnosti i ovlasti propisanih ZKP-om i drugim zakonima, policijskim službenicima,          odnosno policijskom tijelu radi sprječavanja kaznenih djela, prekršaja i održavanja javnog reda i mira, ovim Zakonom daju se sljedeće policijske ovlasti:

 

            1.         provjera i utvrđivanje identiteta osoba i stvari;

            2.         pozivanje i obavljanje razgovora;

            3.         privođenje;

            4.         potraga za osobama i stvarima;

            5.         privremeno ograničenje slobode kretanja;

            6.         izdavanje upozorenja i naredaba;

            7.         privremeno oduzimanje predmeta;

            8.         privremeno korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava;

            9.         pregled osoba, stvari i prijevoznih sredstava;

10.              audio i video snimanje na javnim mjestima;

            11.       uporaba sile;

            12.       obrada osobnih podataka i vođenje evidencija;

            13.       zaprimanje prijava.

 

(2)       Ovlasti koje su policijskim službenicima, odnosno policijskom tijelu dane ovim Zakonom           mogu se ograničiti zakonom kojim se to tijelo uspostavlja.

 

 

Odjeljak 1 - Provjera i utvrđivanje identiteta osoba i stvari

 

Članak 11.

Ovlast provjere identiteta osoba

 

(1)       Policijski je službenik ovlašten  da izvrši provjeru identiteta osobe koja:

 

            1.         predstavlja prijetnju drugoj osobi ili javnom redu ili sigurnosti koja zahtijeva                                policijsku akciju;

            2.         se pregleda ili protiv koje su poduzete druge mjere ili radnje propisane zakonom;

            3.         je zatečena u objektu ili drugim prostorijama ili u vozilu koje se pregleda, ukoliko je                    provjera identiteta neophodna;

            4.         je zatečena na području ili u objektu u kojem je sloboda kretanja privremeno                                 ograničena, ukoliko je provjera identiteta neophodna;

            5.         načinom na koji se ponaša izaziva sumnju da je počinitelj kaznenog djela, prekršaja     

                        ili drugog zabranjenog ponašanja, ili ga namjerava počiniti, ili koja svojom        tjelesnom pojavom sliči osobi za kojom se traga;

            6.         je zatečena na mjestu gdje je iz sigurnosnih razloga prijeko potrebno utvrditi identitet  

                        svih osoba ili skupine osoba.

 

(2)       Policijski službenik obavijestit će osobu o razlozima zbog kojih je potrebna provjera        njezina identiteta.

 

Članak 12.

Načini provjere identiteta

 

(1)       Provjera identiteta osobe vrši se uvidom u njezinu osobnu iskaznicu ili koju drugu javnu             ispravu koja sadrži njezinu fotografiju i njezin potpis.

(2)        Iznimno od stavka 1. ovog članka, provjera identiteta može se izvršiti i temeljem izjave druge osobe čiji je identitet utvrđen.

(3)       Kada je prijeko potrebno, provjera identiteta može uključivati i provjeru boravišta ili       prebivališta.

 

Članak 13.

Ovlast utvrđivanja identiteta

 

(1)        Ovlast utvrđivanja identiteta primjenjuje se prema osobi koja ne posjeduje ispravu iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona, ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost te isprave. Identitet se utvrđuje metodama i sredstvima kriminalističke tehnike.

(2)        Radi utvrđivanja identiteta osobe policijsko je tijelo ovlašteno javno objaviti fotorobot, crtež, snimku ili opis te osobe.

(3)       Ako ne postoji mogućnost utvrđivanja identiteta na drugi način, policijsko je tijelo

            ovlašteno objaviti fotografiju osobe koja nije sposobna dati svoje osobne podatke ili leša     

            nepoznate osobe.

 

Članak 14.

Identifikacija predmeta

 

(1)       Ovlast provjere i utvrđivanja identiteta predmeta primjenjuje se kada je prijeko potrebno utvrditi karakteristike i specifične osobine tog predmeta, kao i odnos neke osobe ili događaja prema tom predmetu.

(2)       Policijsko je tijelo ovlašteno javno objaviti sliku, crtež, snimak ili opis predmeta ukoliko je          to od značenja za uspješno provođenje postupka utvrđivanja identiteta tog predmeta.

 

Odjeljak 2 - Obavljanje razgovora

 

Članak 15.

Pozivanje i obavljanje razgovora

 

(1)       Kad god postoji zakonit razlog policijski službenik može pozvati osobu da dođe u službene        prostorije policijskog tijela radi razgovora.

(2)        Razgovori se obavljaju u vremenu između 6,00 sati i 21,00 sat i ne mogu trajati dulje od šest sati.

(3)       Poziv na razgovor mora sadržavati: ime i prezime osobe koja se poziva, naziv       organizacione i ustrojbene jedinice policijskog tijela koje upućuje poziv na razgovor,                                                                                                      

            mjesto, datum, vrijeme i razlog pozivanja, te upozorenje da će osoba koja se poziva biti   

            prisilno dovedena ukoliko se na odgovarajući način ne odazove pozivu.

(4)        U iznimnim slučajevima, policijski je službenik ovlašten osobu pozvati usmeno ili putem odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva pri čemu joj je dužan priopćiti razlog pozivanja, kao i upozoriti je na mogućnost da bude prisilno dovedena. Uz   suglasnost te osobe, policijski službenik može je prevesti do službenih prostorija.

(5)       Obavljena dostava poziva potvrđuje se dostavnicom.

 

Odjeljak 3 – Privođenje

 

Članak 16.

Privođenje bez naloga

 

(1)       Bez pismenog naloga mjerodavnog tijela policijski službenik u službene prostorije           policijskog tijela može privesti osobu:

 

            1.         čiji je identitet potrebno utvrditi, kada nema drugog načina,

            2.         za kojom je zvanično pokrenuta potraga,

            3.         koja se ne odazove pozivu za razgovor iz članka 15. ovoga Zakona.

 

(2)       Privođenje iz stavka 1. ovog članka može trajati onoliko dugo koliko je prijeko potrebno za        izvršenje policijske radnje, a najdulje šest sati.

 

 

Odjeljak 4 - Potraga za osobama i stvarima

 

Članak 17.

Potraga i oglašavanje

 

(1)       Policijski su službenici ovlašteni provoditi mjere potrage za osobama i stvarima.

(2)        Potraga se može pokrenuti za osobom čiji je nestanak prijavljen. Potraga će se pokrenuti za

           osobom koja se traži sukladno zakonu.

(3)       Policijsko tijelo zvanično poduzima oglašavanje kako bi se:

 

            1.         utvrdilo boravište ili prebivalište osobe sukladno zakonu,

            2.         utvrdio identitet osobe koja nije u stanju dati svoje osobne podatke, ili identitet leša                   osobe čiji se osobni podaci ne mogu utvrditi,

            3.         pronašao određeni predmet.

 

Odjeljak 5 - Privremeno ograničenje slobode kretanja

 

Članak 18.

Uvjeti za ograničenje kretanja

 

(1)       Policijski službenik može privremeno ograničiti kretanje osobe na određenom području ili           u određenom objektu kada je to prijeko potrebno kako bi se spriječilo počinjenje kaznenog        djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili kako bi se spriječilo ugrožavanje            javnog reda i sigurnosti.

 

(2)       Privremeno ograničenje slobode kretanja ne može se nastaviti nakon postizanja cilja zbog           kojega je bilo primijenjeno, a ni u kom slučaju ne može trajati dulje od šest sati bez        službenog odobrenja.

 

Članak 19.

Način potrage i ograničenja kretanja

 

            Mjere potrage iz članka 17. ovoga Zakona i privremeno ograničenje slobode kretanja iz članka 18. ovog Zakona provode se kriminalističko-taktičkim radnjama ( potraga, pregled određenih zgrada i prostorija, zasjeda, racija, djelomična i potpuna blokada prometa i drugih površina).

 

Odjeljak 6 - Izdavanje upozorenja i zapovijedi

 

Članak 20.

Davanje upozorenja

 

            Policijski službenik upozorit će osobu koja svojim ponašanjem, djelovanjem ili     propuštanjem može ugroziti svoju ili sigurnost drugih osoba ili imovine, prekršiti zakon i red, odnosno u slučaju da  postoje osnovi sumnje da bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini kazneno djelo ili prekršaj.

 

Članak 21.

Uvjeti za izdavanje zapovijedi

 

(1)       Zapovijedi se izdaju radi:

 

            1.         otklanjanja opasnosti po život i osobnu sigurnost građana;

2.                  otklanjanja opasnosti po imovinu;

3.                  sprječavanja počinjenja kaznenog dijela, otkrivanja kaznenih dijela, pronalaženja i                 uhićenja počinitelja kaznenih dijela, otkrivanja i osiguravanja tragova kaznenih dijela i    predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku;

            4.         održavanja javnog reda i mira ili uspostavljanja narušenog javnog reda i mira

            5.         onemogućavanja pristupa ili zadržavanja u prostoru ili objektu gdje to nije                                   dozvoljeno.

             6.       vršenja kontrole i reguliranja prometa na cestama sukladno zakonu.

 

(2)       Zapovijedi izdaje policijski komesar ili policijski službenik kojeg policijski komesar 

            ovlasti. Policijski službenik može samostalno izdavati zapovijedi samo u hitnim  

            slučajevima.

(3)       Upozorenja i zapovijedi izdaju se usmenim ili pisanim putem, ili na drugi odgovarajući 

          način (optičkim ili zvučnim signalima, rukom itd.). 

 

Odjeljak 7 - Privremeno oduzimanje predmeta

 

Članak 22.

Uvjeti za privremeno oduzimanje predmeta

 

(1)       Policijski službenik privremeno oduzima predmet:

            1.         kada je to prijeko potrebno radi zaštite javne sigurnosti,

2.               koji je u posjedu osobe kojoj je sloboda oduzeta i koja taj predmet može upotrijebit  

              za samoozljeđivanje, napad na drugu osobu ili bijeg.

 

(2)          Policijski je službenik obvezan izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Potvrda    mora sadržavati: karakteristike oduzetog predmeta koje ga razlikuju od ostalih predmeta, podatke o osobi od koje je predmet oduzet, te ime i prezime, podatke s policijske značke i potpis policijskog službenika koji je izvršio oduzimanje.

(3)          Ako osoba odbije potpisati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta ,policijski službenik   će to zabilježiti na potvrdi.

 

Članak 23.

Postupanje s oduzetim predmetima

 

(1)       Kada, s obzirom na karakteristike predmeta, čuvanje privremeno oduzetih predmeta u    prostorijama policijskoga tijela nije moguće, ili je povezano s znatnim poteškoćama,      privremeno oduzeti predmeti mogu se pohraniti ili osigurati na odgovarajući način sve dok            mjerodavno tijelo ne donese odgovarajuću odluku.

(2)       Kada razlozi za privremeno oduzimanje predmeta prestanu postojati privremeno oduzeti            predmeti bit će vraćeni osobi od koje su bili oduzeti, ukoliko nije drugačije određeno   zakonom ili odlukom mjerodavnog tijela.

 

 

Odjeljak 8 – Korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava

 

Članak 24.

Ovlast korištenja vozila i sredstava komunikacije

 

(1)        Radi potjere ili uhićenja počinitelja kaznenih djela, kao i radi prevoženja žrtve kaznenog djela, prirodne nepogode ili nesreće, do najbliže bolnice, policijski službenik može koristiti odgovarajuće tuđe vozilo i komunikacijsko sredstvo o čemu izdaje potvrdu. Policijski službenik može koristiti to vozilo ili komunikacijsko sredstvo isključivo u vremenu potrebnom da se potjera, uhićenje ili prijevoz okonča.

(2)       Vlasnik ili korisnik vozila ili komunikacijskog sredstva iz stavka 1.ovoga članka ima pravo 

             na naknadu stvarne štete pričinjene uporabom njegove imovine.

(3)       Štetu iz stavka 2. ovoga članka nadoknađuje sukladno važećim zakonima i           pravilnikom o naknadi štete koji donosi ministar.

(4)       U tijeku vršenja službenih zadaća policijski službenik ima pravo na besplatni javni           prijevoz i prava iz osiguranja putnika u javnom prijevozu.

 

 

Odjeljak 9 - Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava

 

Članak 25.

Uvjeti za pregled

 

(1)        Policijski je službenik ovlašten izvršiti pregled osobe, predmeta koji osoba nosi sa sobom i prometnog sredstva kada je to neophodno radi pronalaženja predmeta koji nisu dozvoljeni u prostoru ili objektu ili koji bi mogli biti iskorišteni za napad na drugu osobu ili za samoozljeđivanje.

(2)       Pregled osobe u svrhu iz stavka 1. ovog članka obuhvaća uvid u sadržaj njezine odjeće i             obuće.

(3)       Pregled prometnog sredstva u svrhu iz stavka 1. ovog članka obuhvaća pregled svih        otvorenih i zatvorenih prostora, prometnog sredstva i predmeta koji se njime prevoze.

(4)        Pregled predmeta koje osoba nosi sa sobom obuhvaća pregled predmeta koji su kod osobe ili u njezinoj izravnoj blizini, ili predmeta osobe po čijem se nalogu i u čijoj se pratnji prevoze.

(5)        Pregled osobe obavlja osoba istog spola, izuzev u slučajevima kada je neophodan hitan pregled osobe kako bi joj se oduzelo oružje ili drugi predmeti kojima se može izvesti napad na drugu osobu ili samoozljeđivanje.

(6)       Prilikom pregleda policijski službenik može koristiti tehnička pomagala i službene pse.

 

 

Odjeljak 10 - Snimanje na javnim mjestima

 

Članak 26.

Audio i video snimanje na javnim mjestima

 

(1)        Radi sprječavanja kaznenih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti policijsko tijelo može obavljati audio i video snimanje osobe ili skupine osoba, okruženja i svake druge    okolnosti ili predmeta.

(2)        Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.   

 

Odjeljak 11 - Uporaba sile

 

Članak 27.

Uvjeti za uporabu sile

 

(1)        Policijski službenik može uporabiti silu samo kada je to prijeko potrebno i isključivo u mjeri potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja.

(2)        Ukoliko nije drugačije određeno ovim Zakonom, sredstva prisile kao što su fizička sila uključujući borilačke vještine, palica, sredstva za vezivanje, uređaj za prisilno zaustavljanje osoba ili vozila, kemijska sredstva, vatreno oružje, službeni psi, vodeni topovi, specijalna vozila, specijalne vrste oružja i eksplozivne naprave, mogu se uporabiti kada je to potrebito za zaštitu ljudskih života, odbijanje napada, savladavanje otpora te sprječavanje bijega.

(3)       Prije uporabe bilo kojega sredstva prisile policijski službenik dat će upozorenje, osim ako            bi to moglo ugroziti sigurnost policijskoga službenika ili druge osobe ili bi bilo očigledno        neprimjereno ili nesvrsishodno u danim okolnostima

 

Podrobnije propise o uporabi sile donosi ministar na prijedlog policijskog komesara.

 

Članak 28.

Izuzeće od uporabe određenih sredstava prisile

 

(1)     Fizička sila i palica ne koriste se prema djeci, starijim osobama, onesposobljenim osobama uključujući osobe koje su ozbiljno bolesne, kao ni prema ženama koje su očito trudne, osim ako te osobe izravno ugrožavaju život policijskog službenika, svoj život ili život   drugih osoba.

(2)     Vatreno i specijalno oružje ne može se koristiti samo iz razloga sprječavanja bijega             osobe, osim ukoliko je to jedini način odbrane od izravnog napada ili opasnosti.

(3)       Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti radi spriječavanja bijega osobe.

 

Članak 29.

Uporaba vatrenog oružja

 

(1)        Primjenjujući članak 8. ovoga Zakona policijski službenik može uporabiti vatreno oružje ako su već uporabljena sredstva prisile bila neučinkovita, ili ako upotreba drugih sredstava prisile ne jamči uspjeh.

(2)       Policijski službenik može uporabiti vatreno oružje ako nema drugog načina da:

 

            1.         zaštiti sebe ili druge od izravno prijeteće smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede,

2.         spriječi počinjenje kaznenog djela koje predstavlja ozbiljnu prijetnju životu ili integritetu, uhiti osobu koja predstavlja takvu opasnost i opire se policijskim tijelima.

 

(3)        Policijski službenik dat će dovoljno vremena kako bi se postupilo po njegovom upozorenju, osim ako bi time nastao rizik za njega samoga ili rizik nanošenja ozbiljnih ili smrtonosnih ozljeda drugim osobama, a okolnosti nalažu potrebu za trenutačnom akcijom.

(4)       U svakom slučaju, upozorenje iz stavka 3. ovoga članka neće se uputiti ako bi to ugrozilo           izvršenje policijskog zadatka.

(5)       Policijski službenik neće ispaljivati hice upozorenja.

 

Član 30.

Isključenje uporabe vatrenog oružja

 

(1)       Uporaba vatrenog oružja nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih ljudi, osim ako je to         jedini način obrane od izravnog napada ili opasnosti.

(2)       Uporaba vatrenog oružja nije dozvoljena prema maloljetniku, osim ako je to jedini način             obrane od izravnog napada ili opasnosti.

 

Članak 31.

Uporaba vatrenog oružja prema vozilima i plovilima

 

(1)        Policijski službenik ne smije uporabiti vatreno oružje protiv vozila u pokretu, osim ako se to vozilo koristi kao sredstvo izravnog napada za nanošenje povreda policijskim službenicima ili drugim osobama, ili ako je to prijeko potrebno radi sprječavanja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda nanijetih pucanjem iz vozila na policijske službenike ili na druge osobe.

(2)        Tijekom izvršavanja policijskih zadataka na plovnim putovima, policijski službenik ima pravo uporabiti vatreno oružje ako se plovilo za kojim se vrši potjera ne zaustavi nakon što mu je upućen vidljiv ili čujan signal da se zaustavi i to sa razdaljine sa koje je nedvojbeno moguće primiti i razumjeti takav signal.

 

Članak 32.

Izvješća o uporabi sile

 

(1)        Policijski službenik koji je tijekom vršenja dužnosti uporabio silu mora sačiniti i potpisati izvješće o uporabi sile prije kraja smjene u tijeku koje je došlo do uporabe sile, a primjerak tog izvješća poslati unutarnjoj kontroli u roku od 24 sata od završetka te smjene.

(2)       Ako sam policijski službenik nije u mogućnosti podnijeti izvješće o uporabi sile, izvješće             podnosi njegov neposredno nadređeni policijski službenik u roku iz stavka 1. ovoga članka.

(3)        U roku od tri dana od primitka izvješća iz stavka 1. ovoga članka policijski službenik koji rukovodi organizacijskom ili ustrojbenom jedinicom dostavlja svoje mišljenje o opravdanosti uporabe sile policijskom komesaru i unutarnjoj kontroli.

(4)        Nakon dostavljenog mišljenja unutarnje kontrole, zakonitost i pravilnost uporabe sile od strane policijskog službenika ocjenjuje policijski komesar u roku od osam dana od dana primitka izvješća.

(5)        Ako policijski komesar utvrdi da je policijski službenik uporabio silu na nezakonit ili neregularan način, dužan je odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako bi utvrdio odgovornost policijskog službenika.

(6)       Policijski službenik oslobađa se odgovornosti ako je silu uporabio u granicama svojih      ovlasti.

(7)       Izuzetno od odredbe stavka 1., 2., 3., i 4. ovog članka policijski službenik koji je uporabio

            samo sredstva za vezivanje prilikom uhićenja, privođenja ili sprovođenja osobe u cilju

            njenog sigurnog transporta dužan je sačiniti službenu bilješku i istu dostaviti rukovoditelju 

            organizacione jedinice u roku od 24 sata.

 

 

Odjeljak 12 - Obrada osobnih podataka i vođenje evidencija

 

Članak 33.

Obrada podataka

 

(1)       Obrada podataka o određenoj identificiranoj osobi ili o osobi koju je moguće identificirati          (osobni podaci), koji se prikupljaju, obrađuju, koriste, te pohranjuju sukladno ovome        Zakonu, provodi se sukladno važećim zakonima i propisima o zaštiti osobnih podataka.

(2)       Policijski komesar izdaje naputak o načinu obrade podataka iz stavka 1.ovog članka.       Navedeni naputak mora biti sukladan  važećim zakonima i drugim propisima o zaštiti            osobnih podataka.

 

Članak 34.

Evidencije

 

(1)       Policijsko tijelo vodi evidencije o sljedećem:

 

            1.         osobama kojima je sloboda oduzeta po bilo kojoj osnovi (uhićenje, pritvaranje itd.);

            2.         osobama za koje postoje osnovi sumnje da su počinile kaznena djela;

3.             počinjenim kaznenim djelima, kao i osobama oštećenim kaznenim djelima;

            4.         kaznenim djelima počinjenim od nepoznatih počinitelja;

            5.         podnesenim izvješćima o počinjenim kaznenim djelima i prekršajima;

            6.         osobama i predmetima za kojima se traga;

            7.         privremeno oduzetim predmetima;

            8.         provjeri identiteta;

            9.         osobama kojima je utvrđivan identitet;

          10.         operativnim izvješćima, operativnim izvorima informacija i zaštićenim osobama;

          11.         događajima;

          12.         uporabi sile;

          13.         pritužbama građana;

          14.         otiscima prstiju.

 

(2)       Uz evidencije iz stavka 1. ovog članka radi učinkovitijeg obavljanja poslova, policijsko 

            tijelo može voditi i druge evidencije koje ne sadrže osobne podatke sukladno članku 

            33. ovoga Zakona.

 

 

Odjeljak 13 – Zaprimanje prijava

 

Članak 35.

Dužnost zaprimanja prijava

 

            Policijski je službenik ovlašten  i obvezan zaprimiti i evidentirati prijave o počinjenim      kaznenim djelima, prekršajima i drugim događajima od interesa za javni red i sigurnost.

 

 

DIO TREĆI

RADNI ODNOSI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

 

POGLAVLJE IV.

DUŽNOSTI I PRAVA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

 

Odjeljak 1 – Dužnosti           

 

Članak 36.

Opće dužnosti policijskih službenika

 

(1)       Policijski službenik pri obavljanju svojih dužnosti rukovodit će se općim interesom te

            naročito služiti i pomagati javnosti.

(2)        Policijski službenik bit će nepristran te izbjegavati aktivnosti ili propuste koji su nespojivi s dužnostima ili koji krše dužnosti propisane ovim Zakonom.

(3)       Policijski službenik uvijek će se suzdržavati od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja, a            od javnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dužnosti.

(4)        Policijski službenik neće tražiti niti prihvaćati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, korist, uslugu ili kakvu drugu naknadu, osim onih dozvoljenih ovim Zakonom.

(5)       Policijski službenik neće zauzimati nekretnine koje su u vlasništvu izbjegle ili raseljene    osobe, niti će zauzimati stan za koji je izbjegla ili raseljena osoba pravno utemeljeno       zatražila povrat stanarskog prava, niti će zauzimati stan pod upravom tijela zaduženog za      stambena pitanja, a koji bi se trebao koristiti u svrhu alternativnog smještaja.

(6)       Policijski službenik će  tijekom i izvan radnog vremena djelovati na način koji odgovara interesu i ugledu policijskog tijela.

(7)       Policijski službenik će se pridržavati i svih drugih dužnosti propisanih ovim Zakonom i   podzakonskim aktima.

 

Članak 37.

Obveza zaštite podataka

 

(1)       Policijski službenik  čuvat će sve povjerljive podatke i materijale do kojih dođe,osim kada

            obavljanje dužnosti ili zakonske odredbe zahtijevaju drugačije.

(3)        Na prijedlog policijskog komesara, ministar donosi propis o rukovanju podacima koji su             određeni kao povjerljivi a koje koristi  policijsko tijelo. Tim se propisom određuju procedure

            za određivanje povjerljivosti, stupnja povjerljivosti i pristup povjerljivim podacima.

(3)       Ministar može iz valjanog razloga ili po zahtjevu ovlaštenog tijela osloboditi sadašnjeg    ili

            bivšeg policijskog službenika obveze čuvanja povjerljivih podataka.

(4)       Obveza čuvanja povjerljivih podataka i materijala iz st. 1. ovog članka se nastavlja i nakon         prekida radnog odnosa policijskog službenika.  

 

Članak 38.

Nespojivost

 

(1)       Policijski službenik ne može zauzimati položaj, obnašati dužnost ili obavljati djelatnosti

            koje su nespojive s njegovim službenim dužnostima, a posebno:

 

            a)         ne može biti nositeljem bilo kakve javne dužnosti;

            b)         ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje                             policijskog komesara;

            c)         ne može biti članom političke stranke niti slijediti naputke političkih stranaka, niti u                     policijskoj odori nazočiti skupovima političkih stranaka ili drugim političkim                                skupovima, osim ukoliko je na dužnosti;

            d)        ne može davati javne izjave niti na drugi način komentirati rad policijskoga tijela                         bez odobrenja policijskog komesara.

 

(2)        Policijski službenik dat će ostavku kada se prijavi kao kandidat za izbornu javnu dužnost           ili od trenutka kad je imenovan na položaj unutar bilo kojega tijela vlasti u Bosni i           Hercegovini.

(3)        Po postavljenju za policijskog službenika, policijski službenik sukladno ovom Zakonu daje sve informacije o dužnostima i djelatnostima koje vrši on i članovi njegove uže         obitelji, kao i podatke o imovini kojom on ili članovi njegove uže obitelji raspolažu. Članovi uže obitelji, u smislu ovog Zakona, su bračni ili izvanbračni partner policijskog službenika, njegovi srodnici po krvi u ravnoj liniji, usvojitelj i usvojenik, skrbnik i štićenik te dijete bračnog partnera (pastorak).

(4)       Svi podaci iz ovog članka pohranjuju se u kadrovskoj evidenciji policijskog tijela sukladno  

            važećim zakonima i propisima o zaštiti osobnih podataka.

 

 

Odjeljak 2 – Prava

 

Članak 39.

Prava policijskih službenika

 

            Policijski službenik ima pravo:

            a)         na stalni radni odnos do trenutka dok se ne steknu uvjeti za umirovljenje, ako nije                                            drugačije propisano ovim Zakonom;

            b)         na odmor kako je određeno ovim Zakonom;

            c)         biti nagrađen za dužnosti i obavljanje poslova kako je određeno ovim Zakonom i                                              odgovarajućim propisima;

            d)        na plaću i naknade sukladno ovom Zakonu i odgovarajućim propisima;

            e)         na napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj kroz obuku i na drugi način;

            f)         osnivati i učlanjivati se u sindikat ili profesionalno udruženje sukladno zakonu;

            g)         na pošteno i pravično postupanje, bez obzira na: spol, rasu, nacionalno ili društveno                     podrijetlo, vjeroispovijest, entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, političko ili   

                        drugo uvjerenje, rođenje, dob, imovinski, bračni ili drugi status;

            h)         da nadređeni i podređeni postupaju s njim uz poštivanje ljudskoga dostojanstva te se   

                         nepotrebno ne dovoditi u fizičku opasnost.

 

  

 

Odjeljak 3 – Zaštita policijskih službenika

 

Članak 40.

Zabranjen odnosno neopravdan temelj za otpuštanje ili za umanjenje prava

 

(1)        Policijsko tijelo ne može otpustiti policijskog službenika na temelju njegove privremene nesposobnosti za rad uslijed bolesti ili ozljeda na radu. Ozljeda koja nastane na putu ka poslu ili s posla smatra se povredom na radu.

(2)       Na ostvarivanje prava policijskog službenika neće utjecati privremena nesposobnost za rad         uslijed bolesti ili ozljede na radu.

(3)       Policijski službenici su obvezni da pristupe periodičnom ljekarskom pregledu kojeg         organizira Ministarstvo, a u cilju utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje policijskih poslova.    

(4)       U iznimnim slučajevima ,policijski komesar, kada ocjeni to potrebnim, može policijskog službenika uputiti i na izvanredni ljekarski pregled.

 

Članak 41.

Pravo na pravnu pomoć

 

(1)        Ako se protiv policijskog službenika pokrene kazneni, prekršajni ili parnični postupak zbog uporabe sile ili drugih radnji tijekom izvršenja zadataka policijskog tijela, ministarstvo će službeniku osigurati pravnu pomoć, izuzev ako je službenik djelovao izvan okvira svojih ovlasti ili ih je zlouporabio.

(2)       Pravna pomoć će se, također, osigurati policijskom službeniku kao oštećenom u postupku           za naknadu štete, odnosno njegovoj obitelji ako je to prikladno, ukoliko je šteta nanijeta         u  

            izvršenju ili u svezi s izvršenjem zadataka policijskog tijela.

(3)       Pod uvjetima iz st. 1. i 2. ovoga članka ministarstvo će osigurati policijskom službeniku pravnu pomoć i nakon prestanka radnog odnosa, izuzev u slučaju da ima pravo na istu      pravnu pomoć po nekom drugom temelju.

(4)        Ministarstvo će pravnu pomoć osigurati i građaninu koji je pomogao policijskom službeniku ako je protiv građanina pokrenut kazneni postupak zbog djelovanja koje je u svezi s pruženom pomoći.

 

 

POGLAVLJE V.

UPRAŽNJENA RADNA MJESTA I UPOŠLJAVANJE

 

Odjeljak 1 – Upražnjena radna mjesta

 

Članak 42.

Razine pristupanja policijskim snagama

 

(1)       Policijski službenik pristupa policijskome tijelu:

 

            1.         u činu policajca - kao prva razina pristupa za kandidate s najmanje IV. stupnjem                                    školske spreme,

            2.         u činu mlađeg inspektora - kao druga razina pristupa za kandidate s najmanje VI.                                              stupnjem školske spreme.

 

(2)         Upošljavanje policijskih službenika u početne činove iz stavka 1. ovoga članka obavlja se         

         putem javnog natječaja.


Članak 43.

Utvrđivanje upražnjenih radnih mjesta za policijske službenike

 

(1)    Policijski komesar utvrđuje upražnjena radna mjesta za upošljavanje policajaca i mlađih   inspektora.

(2)                     Upražnjena radna mjesta utvrđuju se radi periodičnog upošljavanja novih policijskih

         službenika       kako bi se održao propisani maksimum radnih mjesta i održavala            operativnost             policijskog tijela

           .

Članak 44.

Upražnjena mjesta za čin mlađeg inspektora

 

            Propisom iz članka 69. stavak 5. ovoga Zakona regulira se koliko će radnih mjesta biti popunjeno u čin mlađeg inspektora putem upošljavanja novih policijskih službenika i koliko će radnih mjesta biti popunjeno putem promicanja policijskih službenika s nižim činom.

 

 

Članak 45.

Opće osnove za upošljavanje

 

(1)        Policijsko tijelo upošljava najbolje prijavljene kandidate te isključuje iz postupka kandidate koji ne ispunjavaju uvjete.

(2)       Upošljavanje policijskih službenika temelji se na:

 

            -           raspoloživosti radnih mjesta;

            -           medijskom oglašavanju kampanje upošljavanja;

            -           javnom natječaju,

            -           prethodnom utvrđivanju uvjeta;

            -           transparentnom postupku odabira.

 

 

Odjeljak 2 – Uvjeti

 

Članak 46.

Opći uvjeti za kandidate

 

            Kako bi bila uposlena kao policijski službenik, osoba mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:

 

            a)         državljanstvo Bosne i Hercegovine;

            b)         životna dob između 18 i 27 godina za početni čin policajac i do 35 godina za početni                  čin mlađi inspektor;

            c)         najmanje IV stupanj školske spreme za čin policajca a najmanje VI stupanj školske                      spreme za čin mlađeg inspektora;

            d)        liječničko uvjerenje ne starije od tri mjeseca kao dokaz o tjelesnoj i duševnoj                                sposobnosti za rad;

            e)         da nije otpuštena iz institucije državne uprave ili iz vojne službe u Bosni i                                                Hercegovini kao rezultat stegovne mjere;

            f)         da protiv nje nije pokrenut kazneni postupak  i da nije izrečena pravomoćna kazna                       zatvora za kazneno djelo, osim za kaznena djela protiv sigurnosti prometa sukladno                    kaznenom zakonodavstvu;

            g)         da nije optužena od Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju i da se                     nije odbila pojaviti pred Tribunalom;

            h)         da joj nije odbijena certifikacija ili da joj privremena ovlast nije oduzeta od                                   IPTF-a.

 

Članak 47.

Posebni uvjeti

 

            Pored općih uvjeta, zbog prirode posla, ministar na prijedlog policijskog komesara može odrediti  posebne uvjete koje smatra prijeko potrebitim,  sukladno Pravilniku o unutarnjem ustroju.

 

 

Odjeljak 3 – Upošljavanje

 

Članak 48.

Povjerenstvo za izbor

 

(1)       Policijsko tijelo ustanovljava povjerenstvo za izbor kako bi se osigurala pravičnost i         transparentnost postupka upošljavanja. Povjerenstvo za izbor je sastavljeno od:

 

            -           tri policijska službenika s činom samostalnog inspektora i više, postavljena od                              policijskog komesara,

            -           dva državna službenika uposlena u ministarstvu koji imaju najmanje mjesto                                  stručnoga savjetnika koje postavlja ministar.

 

(2)       Povjerenstvom za izbor predsjedava policijski službenik sa najvišim činom.

(3)       Povjerenstvo za izbor odluke usvaja većinom glasova svih članova.

 

Članak 49.

Oglašavanje

 

(1)       Oglašavanje slobodnih radnih mjesta provodi povjerenstvo za izbor.

(2)       Oglas se objavljuje najmanje mjesec dana prije isteka prijavljenoga roka u najmanje tri

      dnevna lista koja se distribuiraju diljem Bosne i Hercegovine.

(3)       Oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta sadrži:

 

            a)         točan broj slobodnih radnih mjesta za svaki od dvije razine pristupa;

            b)         opće i posebne uvjete upošljavanja;

            c)         dokumentaciju koju kandidati moraju podnijeti, rok i mjesto prijave;

            d)        vrste testova koje kandidati polažu;

            e)         trajanje obuke;

            f)         trajanje probnog rada;

g)                  druge uvjete ako je to potrebno.

  

Članak 50.

Testiranje

 

            Sadržaj, način i raspored testiranja određuje se propisom koji donosi ministar na prijedlog policijskog komesara.  Taj propis sadržava sustav bodovanja za svaki test.

 

Članak 51.

Pravila za postupak izbora

 

(1)     Testiranje se obavlja najkasnije 30 dana poslije isteka roka za prijavljivanje. Samo kandidati koji ispunjavaju opće i posebne uvjete i koji su podnijeli svu traženu dokumentaciju imaju pravo pristupa testiranju.

(2)       Kandidati koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka testiraju se po navedenom     redoslijedu:

 

            a)         test općega znanja, uključujući pismeni rad;

            b)         test tjelesne sposobnosti;

            c)         liječnički pregled;

            d)        psihološki pregled, uključujući test i razgovor;

            e)         drugi test koji policijsko tijelo smatra potrebnim ili opravdanim.

 

(3)       Kandidat koji ne prođe jedan od testova iz stavka 2. ovoga članka isključuje se iz daljnjega        postupka odabira.

(4)       Povjerenstvo za izbor:

 

            a)         utvrđuje sadržaj testova iz stavka 2. ovoga članka, uz odobrenje policijskog  

komesara;

            b)         utvrđuje konačan rezultat za svakog kandidata na temelju ukupnoga zbroja rezultata                   svakog od testova;

            c)         sačinjava i objavljuje  listu kandidata koji su pristupili testiranju;

            d)        predlaže kandidate koji imaju najveći broj bodova s liste iz točke c) ovog stavka,                

                        radi upošljavanja sukladno oglašenom broju slobodnih radnih mjesta.

 

Članak 52.

Obavijest

 

(1)       Policijsko tijelo na svojoj oglasnoj ploči objavljuje listu s rezultatima postignutim na        svakom testu, kao i konačne rezultate svih kandidata koji su pristupili testovima najkasnije     u roku od trideset dana od dana posljednjeg testiranja. Na bodovnoj listi navode se i            kandidati koji su uspješno završili testiranje i kandidati koji su predloženi za upošljavanje.

(2)        Kandidat koji je pristupio testiranju iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona ima neometani                                    pristup rezultatima svojih testova.

 

Članak 53.

Žalba na odluku povjerenstva za izbor

 

(1)       U roku od osam dana od dana objavljivanja liste  iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona,  

            svaki   kandidat može izjaviti žalbu policijskom odboru iz članka 124. ovoga Zakona.

(2)       Kada je žalba iz stavka 1. ovog članka podnesena postupak odabira se privremeno  

            obustavlja.

(3)       Tek kada policijski odbor odluči o svim podnijetim žalbama policijski komesar će            odobriti konačnu listu kandidata predloženih za upošljavanje.

(4)        Povjerenstvo za izbor objavljuje na oglasnoj ploči policijskog tijela konačnu listu             kandidata predloženih za upošljavanje.

 

 

Članak 54.

Ugovor o radu

 

(1)       Temeljem konačne liste iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona policijski komesar potpisuje           ugovore o radu.

(2)        Oblik i sadržaj ugovora o radu pobliže se određuje propisom koji donosi ministar na prijedlog policijskog komesara.

 

 

POGLAVLJE VI.

POLICIJSKO OBRAZOVANJE

 

Odjeljak 1 - Temeljna obuka

 

Članak 55.

Temeljna obuka za kadete

 

(1)       Odabrani kandidati pohađaju temeljnu obuku kao kadeti.

(2)       Ministar na prijedlog policijskog komesara donosi pravilnik kojim se uređuje trajanje,   

            nastavni plan i program za temeljnu obuku i obveze kadeta tijekom obuke.

(3)       Kadeti koji se obrazuju za čin mlađeg inspektora imaju različit nastavni plan i program od           programa za kadete koji se obrazuju za čin policajca.

(4)       Međusobne obveze kadeta i ministarstva uređuju se posebnim ugovorom.

 

Članak 56.

Isključenje kadeta i samovoljno napuštanje obuke

 

            Kadet koji je sukladno ovome Zakonu upisan na temeljnu obuku, a koji samovoljno napusti obuku ili je isključen s obuke svojom krivnjom, nadoknadit će troškove obuke.

 

 

Odjeljak 2 – Usavršavanje

 

Članak 57.

Usavršavanje

 

(1)       Policijski službenici dužni su  se stalno stručno osposobljavati i usavršavati.

(2)        Sadržaj i oblik stručnog usavršavanja za policijske službenike utvrđuje podzakonskim aktom ministar na prijedlog policijskog komesara.

(3)       Policijski službenici sudjeluju u obrazovnim aktivnostima, na tečajevima i seminarima.

 

  

POGLAVLJE VII.

POSTAVLJENJE I RASPORED

 

Odjeljak 1 – Postavljenje kadeta

 

Članak 58.

Postavljenje

 

(1)       Po uspješnom okončanju temeljne obuke policijski komesar postavlja kadeta na radno     mjesto policajca ili mlađeg inspektora, što se objavljuje na oglasnoj ploči policijskog tijela.

(2)       Postavljeni kadet stupa na dužnost polažući prisegu.

(3)       Tekst i način polaganja prisege propisuje Vlada Županije.

 

 

Odjeljak 2 – Imenovanje i razrješenje policijskog komesara

 

Članak 59.

Uvjeti za imenovanje

 

(1)       Kandidati za mjesto policijskog komesara moraju imati VII stupanj školske spreme, čin glavnog inspektora i najmanje tri godine rada u tom činu. .

(2)       Pored uvjeta iz ovoga Zakona kandidati za mjesto policijskog komesara moraju ispunjavati i      druge uvjete utvrđene zakonom i drugim propisima.

 

Članak 60.

Postupak izbora i imenovanja

 

            Zakonom kojim se utvrđuje organizacija, rukovođenje i i mjerodavnost policijskog tijela koje će odabrati i imenovati policijskog komesara.

 

Članak 61.

Trajanje mandata

 

            Mandat policijskog komesara je četiri godine, a može se obnoviti samo za drugi uzastopni mandat.

 

Članak 62.

Uvjeti za razrješenje

 

            Mjerodavno tijelo koje imenuje  policijskog komesara može ga  razriješiti dužnosti prije isteka mandata:

 

            a)         na njegov zahtjev;

            b)         ukoliko on trajno nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti i odgovornosti;

            c)         ukoliko on ne provede mjere nadzora nad policijskim tijelom ili mjere nadzora                             nad primjenom policijskih ovlasti;

            d)        ukoliko mu je konačnom odlukom utvrđena stegovna odgovornost za težu                                                        povredu radne dužnosti; ili

e)               ukoliko mu je izrečena pravomoćna kazna za kazneno djelo.

  

 

Odjeljak 3 – Probni rad

 

Članak 63.

Probni rad

 

(1)       Po preuzimanju dužnosti policijski službenik je na probnom radu. Probni rad policijskih službenika obuhvaća uvođenje u posao i radno razdoblje koje ukupno traje 12 mjeseci,              osim ako nije drugačije određeno ovim Zakonom.

(2)        Izravno nadređeni policijski službenik bit će određen za mentora i bit će odgovoran za ocjenjivanje rada po isteku probnog roka. Za vrijeme probnog rada policijski službenik vrši redovite policijske dužnosti i odgovornosti.

(3)       U slučaju da ocjena rada bude:

 

            a)         “zadovoljava” ili viša – policijsko tijelo potvrđuje upošljavanje policijskog                                     službenika,

            b)         “ne zadovoljava” - policijski tijelo otpušta policijskog službenika koji gubi svoj                              status, bez prava na naknadu zbog otpuštanja iz službe. Otpušteni policijski                                    službenik ima pravo podnijeti žalbu policijskom odboru iz članka 124. ovoga                                 

Zakona  u roku od osam dana po primitku rješenja o otpuštanju.

 

 

Odjeljak 4 – Interni premještaj i raspored

 

Članak 64.

Interni premještaj

 

(1)       Policijski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto za koje je predviđen isti 

            čin unutar policijskog tijela. Takav premještaj može uključivati i premještaj na drugu

            lokaciju izvan trenutnog radnog mjesta.

(2)       Premještaj na drugu lokaciju iz stavka 1. ovoga članka koji je 60 ili više kilometara udaljen

            od  njegovog sadašnjeg radnog mjesta može se izvršiti:

 

            a)         kada je policijskog službenika odabrao policijski komesar nakon što se policijski                          službenik prijavio na upražnjeno radno mjesto koje je interno objavljeno ili

            b)         kada policijski službenik primi zapovijed o internom premještaju.

 

(3)       Zapovijed o internom premještaju može donijeti samo policijski komesar kada je to u      interesu policijskog tijela i samo onda kada nijedan policijski službenik nije mogao biti            odabran sukladno stavku 2. točke a) ovoga članka.

(4)       Premještaj policijskog službenika prema stavku 2. točke b) ovoga članka ne može trajati

            dulje od jedne godine i ne može se ponoviti.

(5)       Na dobivenu zapovijed o internom premještaju policijski službenik može podnijeti žalbu             policijskom odboru iz članka 124. ovog Zakona u roku od osam dana po primitku zapovjedi.             Žalba ne odlaže izvršenje zapovijedi o internom premještaju.

(6)       Policijski službenik dužan je postupiti sukladno zapovijedi o internom premještaju.

(7)       Postupak o internom premještaju podrobnije propisuje ministar podzakonskim aktom na             prijedlog policijskog komesara..

  

Članak 65.

Privremeni eksterni premještaj

 

(1)        Policijski službenik može biti privremeno premješten, između ostaloga, u drugo policijsko tijelo, organizacijsku jedinicu, tijelo uprave, ustanovu za policijsku obuku, drugu           instituciju ili ured u Bosni i Hercegovini na vremensko razdoblje od najdulje četiri godine. Privremeni eksterni premještaj moguće je obnoviti samo u drugom uzastopnom razdoblju.

(2)       Privremeni eksterni premještaj je moguć samo uz suglasnost policijskog službenika.

(3)       Tijekom trajanja privremenog eksternog premještaja policijski službenik zadržava svoj čin i         prava, osim ukoliko se ne dogovori drugačije

(4)       Privremeni eksterni premještaj podrobnije propisuje Vlada Županije podzakonskim aktom.

 

 

Članak 66.

Upućivanje u inozemstvo

 

(1)        Kada interes policijskog tijela to zahtijeva policijski službenik može se uputiti na rad izvan područja Bosne i Hercegovine u okviru svojih redovitih dužnosti ili u okviru suradnje s inozemnim mjerodavnim tijelima ili međunarodnim organizacijama.

(2)        Upućivanje  u inozemstvo moguće je samo uz suglasnost policijskog službenika.

(3)       Upućivanje  iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno propisima koje donosi tijelo    

            mjerodavno za reguliranje takvih pitanja sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine.  

            Modaliteti takvog upućivanja utvrđuju se u dogovoru između policijskog tijela i navedenog      

            mjerodavnog  tijela

 

Članak 67.

Raspoređivanje na radno mjesto za koje je propisan niži čin

 

(1)        Policijski komesar može rasporediti policijskog službenika, uz njegovu suglasnost, na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onog koji službenik ima.

(2)       Policijski komesar može rasporediti policijskog službenika na radno mjesto za koje je      propisan niži čin od onog koji policijski službenik ima bez njegove suglasnosti u sljedećim       iznimnim slučajevima:

 

            a)         kada potrebe policijskog tijela nalažu obavljanje hitnih poslova i zadataka u                                 ograničenom vremenskom razdoblju.

b)         kada je prijeko potrebno pružiti pomoć policijskom službeniku koji obavlja druge poslove i zadatke ili privremeno zamijeniti odsutnog službenika.

 

(3)       Raspoređivanje iz st. 1. i 2. ovoga članka može trajati najdulje šest mjeseci i takva se vrsta             raspoređivanja može izvršiti jednom u četiri godine.

(4)       Za vrijeme raspoređivanja iz st. 1. i 2. ovoga članka policijski službenik zadržava svoj čin,           plaću, uvećanje i naknade sukladno zakonu.

  

Članak 68.

Višak policijskih službenika

 

(1)        Višak policijskih službenika može se pojaviti isključivo u slučaju preustroja ili smanjenja opsega rada policijskog tijela.

(2)       Policijski komesar može proglasiti policijskog službenika viškom samo onda kada taj       policijski službenik ne može biti interno premješten prema članku  64. ovoga Zakona.

(3)       Policijski službenik koji je proglašen viškom može biti premješten na upražnjeno radno    mjesto sa istim činom u drugo policijsko tijelo u Bosni i Hercegovini. Policijski službenik            koji je proglašen viškom može biti premješten uz vlastiti pristanak i na upražnjeno radno         mjesto za koje je predviđen niži čin.

(4)       Ukoliko ne postoji mogućnost premještaja, policijskom službeniku koji je proglašen         viškom može biti ponuđeno prijevremeno umirovljenje sukladno zakonu.

(5)       Ukoliko ne postoji mogućnost prijevremenog umirovljenja, policijsko tijelo otpustit će     policijskog službenika koji je proglašen viškom. Otpušteni policijski službenik može   podnijeti žalbu policijskom odboru iz članka 124. ovoga Zakona u roku od osam dana po             primitku rješenja o otpuštanju.

(6)        Vlada Županije podzakonskim aktom utvrdit će postupak koga se mora slijediti u slučaju viška policijskih službenika i postupak koga mora slijediti policijsko tijelo u slučaju premještaja iz stavka 3. ovoga članka.

 

 

POGLAVLJE VIII.

ČINOVI, PROCJENA RADA I PROMICANJE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

 

Odjeljak 1 – Činovi

 

Članak 69.

Činovi policijskih službenika

  

(1)        Policijski službenici stječu svoj početni čin ovisno od razine pristupa policijskome tijelu,   kako je propisano člankom 42. i 70. ovoga Zakona.

(2)       Policijski službenik stječe svoj sljedeći čin promicanjem sukladno ovom Zakonu.

(3)       Policijski službenici imaju jedan od sljedećih činova:

 

            1.         policajac;

            2.         stariji policajac;

            3.         narednik;

            4.         stariji narednik;

            5.         mlađi inspektor;

            6.         inspektor;

7.                  viši inspektor;

            8.         samostalni inspektor;

            9.         glavni inspektor;

            10.       generalni inspektor policije;

 

(4)                      Kandidati koji prolaze obuku za rad u policijskom tijelu nemaju činove, već tijekom obuke    imaju zvanje kadeta.

(5)                      Postupak dodjeljivanja i oduzimanja činova policijskim službenicima podrobnije propisuje Vlada Županije podzakonskim aktom.

(6)           Svako radno mjesto policijskog službenika bit će sukladno njegovom činu kako je to propisano podzakonskim aktom iz stavka 5. ovoga članka i iste se odredbe ugrađuju u dio Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu koji se odnosi na policijsko tijelo.

 

Članak 70.

Početni činovi policijskih službenika

 

(1)       Policijski službenik s najmanje IV. stupnjem školske spreme dobiva početni čin policajca.

(2)       Policijski službenik s najmanje VI. stupnjem školske spreme dobiva početni čin mlađeg   inspektora.

(3)       Dodjela početnog čina policajca ili mlađeg inspektora potvrđuje se nakon uspješnog        okončanja probnog rada iz članka 63. ovoga Zakona.

  

Članak 71.

Čin  generalnog inspektora policije

 

(1)       Čin generalnog inspektora policije stječe isključivo glavni inspektor policije,          

            koji je imenovan za policijskog komesara prema članku 59. ovoga Zakona.

(2)       Policijski komesar gubi čin iz st. 1. ovoga članka po okončanju mandata i vraća se u čin glavnog inspektora i raspoređuje se na radno mjesto koje odgovara navedenom činu.

(3)       Ukoliko je policijski komesar prije imenovanja radio u policijskom tijelu na koji se ovaj   Zakon ne primjenjuje, njegov radni odnos uređuje se sukladno vrijedećim zakonima.

 

Članak 72.

Zaštita činova

 

(1)       Dodijeljeni čin ne može se oduzeti osim u slučaju iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona ili          nakon prestanka radnog odnosa sukladno ovom Zakonu.

(2)       Iznimno, čin koji je policijski službenik imao u vrijeme umirovljenja, službenik može       zadržati na počasnoj osnovi po odluci ministra.

 

Članak 73.

Činovi i njihov izgled

 

(1)       Izgled činova je sljedeći:

 

1.                  policajac: jedna žuta traka debljine 8 mm prišivena paralelno uz i 20 mm od

            vanjskoga ruba ramenoga prišivka;

            2.         stariji policajac: dvije žute trake debljine 8 mm, razmaknute jedna od druge 5                              mm i prišivene paralelno s vanjskim rubom ramenoga prišivka od kojih je prva                          udaljena 20 mm od ruba ramenoga prišivka;

            3.         narednik: dvije žute trake debljine 15 mm, udaljene jedna od druge 5 mm, u obliku                     tupog kuta (140 stupnjeva) i prišivene na rameni prišivak tako da su vrhovi kutova                    okrenuti prema unutarnjem rubu ramenoga prišivka, pri čemu je prvi kut 20 mm                                   udaljen od vanjskoga ruba ramenoga prišivka;

            4.         stariji narednik: tri žute trake debljine 15 mm, razmaknute jedna od druge 5 mm, u                     obliku tupoga ugla (140 stupnjeva) i prišivene na rameni prišivak tako da su vrhovi                     kutova okrenuti prema unutarnjoj strani ramenoga prišivka, pri čemu je prvi kut 20                        mm udaljen od vanjskoga ruba ramenoga prišivka;

            5.         mlađi inspektor: jedna zvijezda smještena u sredini ramenoga prišivka, udaljena 20                     mm od vanjskoga ruba ramenoga prišivka;

            6.         inspektor: dvije zvijezde smještene u sredini ramenoga prišivka, udaljene jedna od                      druge 5 mm, pri čemu je prva udaljena 20 mm od vanjskoga ruba ramenoga prišivka;

            7.         viši inspektor: tri zvijezde smještene u sredini ramenoga prišivka, udaljene jedna od                    druge 5 mm, pri čemu je prva 20 mm udaljena od vanjskog ruba ramenoga prišivka;

            8.         samostalni inspektor: četiri zvijezde smještene u sredini ramenoga prišivka, udaljene                   jedna od druge 5 mm, pri čemu je prva 20 mm udaljena od vanjskoga ruba ramenoga                prišivka;

            9.         glavni inspektor: grb policijskoga tijela i jedna zvjezdica, udaljena od grba 5 mm,                                    pri čemu je grb 20 mm udaljen od vanjskog ruba ramenoga prišivka;

            10.       generalni inspektor policije: grb policijskog tijela i dvije zvjezdice smještene u                             sredini ramenoga prišivka, pri čemu je 5 mm udaljeno jedno od drugog, a grb 20 mm                  od vanjskoga ruba ramenoga prišivka;

 

(2)       Boja ramenoga prišivka iz stavka 1. ovoga članka je tamnoplava širine 45 mm i duljine 100         mm.

 

 

Odjeljak 2 – Promicanje policijskih službenika

 

Članak 74.

Promicanje

 

(1)       Promicanje policijskoga službenika u viši čin provodi se isključivo prema smjernicama i po          postupku propisanim ovim Zakonom i propisom o postupku za promicanje koje donosi        ministar na prijedlog policijskog komesara.

(2)        Policijski službenici koji se prijave za promicanje u čin narednika, u čin mlađeg inspektora i u čin samostalnog inspektora, obvezni su položiti interne ispite za promicanje u policijskom tijelu sukladno propisu iz stavka 1. ovog članka.              

(3)    Ukoliko policijski službenik koji je proveo tri godine u policijskom tijelu stekne viši stupanj   školske spreme tijekom rada u policijskom tijelu i ispuni uvjete iz članka 75. stavka  2. točke 2. i 3. ovog Zakona, može se prijaviti za početni čin koji odgovara njegovoj novoj školskoj spremi, pod uvjetom da postoji slobodno radno mjesto.

 

Članak 75.

Kriteriji i uvjeti za promicanje

 

(1)       Policijski službenik dobiva naredni viši čin kada se ispune svi sljedeći uvjeti:

 

            1.         da je za čin u koji bi službenik mogao biti promaknut sukladno ovom Zakonu                              oglašeno slobodno mjesto i to je slobodno mjesto oglašeno interno;

 

            2.         da se policijski službenik prijavio za slobodno mjesto iz točke 1. ovoga stavka i

            3.         da policijski službenik ima preporuku povjerenstva za promicanje utemeljeno prema

                        članku  77. stavka 3. ovoga Zakona.

 

(2)       Pri davanju preporuke iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, povjerenstvo za promicanje vodi

            računa da policijski službenik ispunjava sve sljedeće kriterije:

 

            1.         da je proveo zakonom propisano vrijeme u prethodnom činu;

            2.         da je bio ocijenjen ocjenom “dobar” ili višom ocjenom za svoj rad u posljednje tri                        godine;

            3.         da se protiv njega ne vodi kazneni postupak ili stegovni postupak za težu                                                 povredu službene dužnosti;

            4.         da je uspješno završio interne ispite iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona;

5.            da njegovo promicanje nije suspendirano sukladno  članku 112. stavku 4. ovoga  

               Zakona.

 

(3)       Pri davanju preporuke iz stavka 1. točke 3. ovoga članka povjerenstvo za promicanje uzima

            u obzir i stegovne mjere izrečene policijskom službeniku.

(4)       Internu objavu radnog mjesta iz stavka 1. točka 1. ovog članka podrobnije propisuje       ministar podzakonskim aktom na prijedlog policijskog komesara.

 

Članak 76.

Propisano vrijeme provedeno u prethodnom činu

 

(1)   Najkraće vrijeme provedeno u prethodnom činu koje je potrebito da bi policijski službenik

        ispunio kriterije za promicanje iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona je:

 

  1. Za promicanje iz čina policajca u čin starijeg policajca – tri godine;
  2. Za primicanje iz čina starijeg policajca do čina mlađeg inspektora – četiri godine u svakom činu;
  3. Za promicanje iz čina mlađeg inspektora do čina višeg inspektora – četiri godine u svakom činu za policijske službenike sa VI stupnjem školske spreme i dvije godine u svakom činu za policijske službenike s VII stupnjem školske spreme;
  4. Za promicanje iz čina višeg inspektora do čina glavnog inspektora – tri godine u svakom činu.

 (2) Pored najkraćeg vremena potrebitog za promicanje iz stavka 1. točke 4. ovoga članka,

      policijski službenik koji se prijavljuje za promicanje iz čina višeg inspektora u čin samostalnog

      inspektora ili iz čina samostalnom inspektora u čin glavnog inspektora mora imati najmanje VII

      stupanj školske spreme.

 

 (3) Pri računanju vremena iz stavka 1. ovog članka priznaje se samo stvarno vrijeme  provedeno

       na dužnosti u policijskom tijelu.

 

(4)   Iznimno od stavka 2. ovog članka kao stvarno vrijeme provedeno na dužnosti priznat će se i

      vrijeme koje je policijski službenik proveo u eksternom premještaju sukladno članku 65. ovog

      Zakona ili u premještaju u inozemstvo sukladno  članku 66. ovog Zakona ili radeći u nekoj

      drugoj ustanovi za policijsku obuku. 

 

Član 77.

Postupak promicanja

 

(1)       Mjerodavna kadrovska služba policijskog tijela priprema godišnju listu

            slobodnih radnih mjesta za promaknuće u sve činove, s iznimkom početnih činova.

(2)       Lista iz stavka 1.ovog članka dostavlja se policijskom komesaru koji odlučuje o pokretanju         postupka za promaknuće.

(3)       Temeljem odluke iz stavka 2. ovoga članka policijski komesar uspostavlja povjerenstvo za          promicanje i imenuje tri člana čiji su činovi jednaki ili viši od činova koji se zahtijevaju za        radno mjesto za koje se kandidati razmatraju za promicanje, a imaju najmanje čin višeg           inspektora.

(4)       Prije objave slobodnih radnih mjesta iz članka 75. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona,        povjerenstvo za promicanje razmatra sve slučajeve posebnih promaknuća sukladno 

          članku 78. ovoga Zakona.

(5)       Povjerenstvo za promicanje preporučuje policijskom komesaru kandidate koji su dobili   najviše bodova na internim ispitima iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona sukladno broju      slobodnih radnih mjesta koja su interno objavljena.

 (6)      Za policijske službenike koji ne moraju pristupiti internim ispitima iz članka 74. stavka 2.            ovoga Zakona, glavnim indikatorom za promicanje uzimaju se ocjene rada i te se ocjene            navode u odluci o promicanju.

 

Članak 78.

Posebno promicanje

 

(1)        Policijski službenik čiji je rad u prethodne tri godine ocijenjen najvećom mogućom ocjenom, koji je postigao izvanredne rezultate i značajno doprinosio povećanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini i sigurnosti njenih građana, te koji je proveo u trenutnom činu najmanje pola vremena propisanog za stjecanje višeg čina i koji ispunjava uvjete iz članka 75. ovoga Zakona, može biti promaknut u sljedeći viši čin.

(2)       Policijski službenik može biti promaknut na ovakav način najviše dva puta tijekom svoje            profesionalne karijere.

(3)       Policijski službenik ne može biti promaknut na način iz stavka 1. ovoga članka u čin višeg          inspektora i iznad.

(4)        Sve slučajeve posebnih promaknuća razmatra povjerenstvo za promicanje, utemeljeno          sukladno članku 77.stavka 3. ovoga Zakona.

(5)       Odluku o posebnom promaknuću  iz stavka 1. ovog članka donosi policijski komesar na                

temelju prijedloga povjerenstva za promicanje.

 

Članak 79.

Odluke o promicanju

 

(1)       Odluke o promicanju u viši čin, posebnim promicanjima i stjecanju višeg čina iz članka 74.         stavka 3. ovog Zakona pisano se obrazlažu.

(2)       Lista promaknutih policijskih službenika objavljuje se na oglasnoj ploči policijskog          tijela.

(3)        Policijski službenik koji se prijavio za promaknuće može podnijeti žalbu policijskom odboru iz članka 124. ovoga Zakona u roku od osam dana nakon objave liste iz stavka 2. ovoga članka.

 

(4)        Kada policijski odbor odluči o svim podnesenim žalbama, povjerenstvo za promicanje objavljuje konačnu listu kandidata predloženih za promicanje na oglasnoj ploči policijskog tijela.

(5)        Kada bude promaknut u viši čin, policijskog službenika na radno mjesto u novom činu raspoređuje policijski komesar. Pri tom se rasporedu uzima u obzir sklonost promaknutog    policijskog službenika i daje se prvenstvo sklonostima policijskih službenika koji su dobili  najveći broj bodova od povjerenstva za promicanje.

(6)       Policijski službenik prihvaća radno mjesto iz stavka 5. ovoga članka.

(7)        Način na koji povjerenstvo za promicanje dodjeljuje bodove policijskom službeniku  određuje se propisom iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona.

 

  

Odjeljak 3 – Ocjena rada policijskih službenika

 

Članak 80.

Ocjena rada

 

(1)        Policijsko tijelo najmanje jednom godišnje ocjenjuje rad svih policijskih službenika kako bi se utvrdilo ispunjavaju li poziv službe i zapovjedi koje izda nadređeni i zadovoljavaju li profesionalne standarde prijeko potrebne u izvršavanju policijskih    zadataka.

(2)       Ocjena rada poduzima se radi:

            a)         osiguravanja djelotvornog sredstva za procjenu rada policijskih službenika;

            b)         poticanja službenika da iskažu maksimum svojih sposobnosti;

            c)         identificiranja nedostataka u radu i problema iz bilo kojeg područja rada, a koje treba                  otkloniti;

            d)        priznavanja istaknutog rada, davanja poticaja za bolji rad te postavljanja novih                             radnih ciljeva.

 

(3)        Ocjenu rada policijskog službenika sačinjava i potpisuje po hijerarhiji izravno       nadređeni iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako drugačije nije propisano u stavku   4. ovoga članka .

(4)        Ocjenu rada policijskog službenika koji radi na rukovodnom radnom mjestu sačinjava i potpisuje policijski komesar. Pomenuta rukovodeća radna mjesta uređuje Pravilnik iz stavka 5. ovoga članka.

(5)       Podrobniji postupak i kriterije ocjene rada policijskih službenika propisuje ministar          pravilnikom, na prijedlog policijskog komesara..

 

Članak 81.

Način ocjenjivanja

 

(1)       Policijski službenik ocjenjuje se jednom od sljedećih ocjena:

 

            1.         ne zadovoljava;

            2.         zadovoljava;

            3.         dobar;

            4.         vrlodobar;

4.               odličan.

 

(2)        Rad policijskog službenika ocjenjuje izravno nadređeni koji ima najmanje čin starijeg  narednika i najmanje jedan viši čin od policijskog službenika koji se ocjenjuje sukladno ocjenama spomenutim u stavku 1. ovoga članka. Ocjene odobrava rukovodni policijski službenik organizacijske jedinice nadređenoga koji pokreće postupak, a koji ima najmanje čin inspektora.

(3)       Policijski službenik dobiva presliku ocjene svog rada i potpisuje je.

(4)        Policijski službenik koji se ne slaže sa ocjenom svog rada može podnijeti žalbu policijskom odboru iz čl. 124. ovoga Zakona u roku od osam dana nakon što primi presliku ocjene rada.

 

Članak 82.

Rezultati rada

 

(1)       U slučaju da je policijski službenik dobio ocjenu rada “ne zadovoljava”, bit će ponovo    ocijenjen tri mjeseca nakon godišnje procjene rada. Tijekom ta tri mjeseca policijski       službenik bit će pažljivo nadgledan. Po isteku tog roka, ukoliko nije došlo do    zadovoljavajućeg stupnja poboljšanja u radu, može se poduzeti sljedeće:

 

            1.         interni premještaj unutar policijskog tijela sukladno činu policijskog službenika,

            2.         prestanak radnog odnosa.

 

(2)        Postupak ponovne ocjene ne sprječava pokretanje stegovnog postupka zbog loših            rezultata rada.

 

Članak 83.

Evidencije ocjene rada

 

(1)        Ispunjene i potpisane obrasce o ocjeni rada  kadrovska služba evidentira i pohranjuje u    službenikovu  dosjeu.

(2)       Policijski službenik ima slobodan pristup svojim ocjenama rada.

(3)        Obrazac ocjene rada ostat će u osobnom dosjeu policijskog službenika, a kada policijski službenik napusti službu zbog odlaska u mirovinu, davanja otkaza ili drugačijeg       prestanka radnog odnosa, pohranit će se u arhivu.

 

 

POGLAVLJE IX.

NAKNADE (PLAĆA, DODACI I OSTALE NAKNADE)

 

Odjeljak 1 – Naknade

 

Članak 84.

Određenje naknada

 

(1)       Novčana primanja policijskom službeniku su plaća, dodaci i ostale naknade propisane ovim        Zakonom.

(2)       Plaća policijskoga službenika veže se uz njegov čin.

 

 

Odjeljak 2 – Plaća

 

Članak 85.*

Osnovica plaće i koeficijenti činova

 

(1)       Obračun plaća za policijske službenike vrši se prema zajedničkoj osnovici plaća koja je ista         za sve policijske službenike i koju određuje Vlada Županije.

(2)       Policijski službenici su kategorizirani u 10 koeficijenata činova, tako što se svakom činu pripisuje koeficijent u pojedinom platnom razredu.

(3)        Najveći koeficijent čina propisuje se činu generalnog inspektora policije. Najniži koeficijent čina propisuje se činu policajca .

(4)                Koeficijente činova uređuje podzakonski akt iz članka 95. ovoga Zakona.

 

Članak 86.

Obračun plaće

 

            Platne stavke i način obračuna su:

 

            1.         osnovna plaća: određuje se tako što se osnovica plaće određena sukladno članku 85.

                        stavku 1. ovoga Zakona pomnoži s koeficijentom čina iz stavka 2. i 4. članka 85. 

                        ovoga Zakona,

2.         radni staž: plaća se uvećava za 0,5% za svaku punu godinu radnoga staža, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

 

 

Odjeljak 3 – Dodaci

 

Članak 87.

Dodatak za posebne uvjete rada

 

(1)       Ovisno od rizika, odgovornosti, složenosti ili posebnih radnih uvjeta na određenim radnim         mjestima, ministar na prijedlog policijskog komesara odlučuje o trajnom određenom            dodatku za posebne uvjete rada na takvim radnim mjestima.

(2)       Dodatak za posebne uvjete rada trajno je vezan za radna mjesta iz stavka 1. ovoga članka te  

            ne može biti izmijenjen ukoliko ne nastupe nove posebne radne okolnosti.

(3)       Dodatak za posebne uvjete rada iznosi do 30% od osnovne plaće.

(4)        Uz dodatak iz stavaka 3. ovoga članka, u posebnim okolnostima i na prijedlog policijskog komesara, ministar će odrediti veći trajni dodatak za pojedina radna mjesta. Taj dodatak iznosi 10% od osnovne plaće.

 

Članak 88.

Dodatak za izvanredne radne rezultate

 

(1)       Na temelju izvanrednih i objektivno ocijenjenih radnih rezultata policijskog službenika    ministar na prijedlog policijskog komesara može odlučiti o jednokratnom dodatku na plaću       tome službeniku do 30% od osnovne plaće.

(2)       Dodatak za izvanredne radne rezultate može se isplatiti istom policijskom službeniku dva           puta godišnje.

(3)       Odluka iz stavka 1. ovoga članka bit će objavljena na oglasnoj ploči policijskog tijela.

 

Odjeljak 4 – Ostale naknade

 

Članak 89.

Plaćeni dopust

 

            Policijski službenik ima pravo na naknadu plaće do visine jedne plaće za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenoga dopusta, te za prvo razdoblje odsutnosti s posla zbog bolesti ili invalidnosti tijekom kojega, prema propisima o zdravstvenome osiguranju, tu naknadu plaće i uvećanja plaće mora isplatiti ministarstvo.

 

Članak 90.

Plaćanje prekovremenog rada

 

            Osnovna plaća policijskoga službenika koji radi prekovremeno uvećat će se za:

 

            a)         40% ukoliko je prekovremeni rad bio u razdoblju između 22,00 sata i 7,00 sati,

            b)         30% ukoliko je prekovremeni rad bio u razdoblju između 7,00 sati i 22,00 sata.

 

Članak 91.

Naknade za privremeni interni premještaj 

 

(1)       Policijski službenik koji je prema članku 64. ovoga Zakona premješten na drugo radno    mjesto koje je 60 km ili više udaljeno od njegovog trenutnoga radnoga mjesta ima pravo na       naknade za privremeni interni premještaj.

(2)       Uz osnovnu plaću koja je određena činom policijskoga službenika naknade iz stavka 1.

            ovoga članka su:

 

            a)         naknada troškova za odvojeni život,

            b)         naknada za odgovarajući smještaj.

 

(3)       Policijski službenik koji je premješten po osobnom zahtjevu nema pravo na naknade za   privremeni interni premještaj.

(4)       Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na policijskog službenika koji je prvi put         raspoređen na posao.

 

Članak 92.

Prava u slučaju viška policijskih službenika

 

(1)       U slučaju otpusta zbog viška policijskih službenika sukladno odredbama ovoga Zakona,

            otpušteni policijski službenik ima pravo na otpremninu koja odgovara iznosu plaće  koju je 

            primao u vrijeme kada je proglašen viškom, obračunate za razdoblje od šest mjeseci.

(2)        Policijski službenik koji ima 10-15 godina radnog staža ima pravo na otpremninu u iznosu od 9 mjesečnih plaća.

(3)        Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka iznosi 12 mjesečnih plaća za policijske službenike   koji    imaju najmanje 15 godina radnoga staža kao policijski službenici .

 

Članak 93.

Smrt policijskoga službenika

 

(1)       Policijski službenik koji izgubi život na dužnosti sahranjuje se na mjestu koje odrede       članovi njegove uže obitelji iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona na trošak ministarstva.

(2)       Ministarstvo snosi sljedeće ukopne troškove :

 

            a)         troškove za prijevoz posmrtnih ostataka na mjesto ukopa;

            b)         putne troškove za dvije prateće osobe;

            c)         trošak za grobnicu ukoliko nije već osigurana na drugi način;

            d)        druge uobičajene troškove u iznosu koji određuje ministar.

 

(3)       Obitelj koju je preminuli policijski službenik uzdržavao iz stavka 1. ovoga članka ima pravo        na jednokratnu financijsku pomoć u iznosu posljednje neto plaće koju je ostvario, uvećane šest puta.

 

Članak 94.

Druge vrste naknada

 

(1)       Policijski službenici imaju pravo i na sljedeće naknade:

            a)         za troškove prijevoza na posao i s posla;

            b)         za topli obrok;

            c)         regres za godišnji odmor;

            d)        u slučaju smrti člana uže obitelji;

   e)        u  slučaju teže bolesti policijskog službenika ili člana uže obitelji;  

             f)        za troškove usavršavanja;

            g)         otpremnina;

            h)        za službena putovanja (troškovi prijevoza i dnevnica)

             i)        jubilarne nagrade

 

(2)         Za slučaj prirodne smrti policijskog službenika uža obitelj iz članka 38. stavka 3.  ovoga Zakona koju je preminuli policijski službenik uzdržavao ima  pravo na jednokratnu naknadu u iznosu posljednje neto plaće koju je ostvario, uvećane četiri puta.

 

 

Odjeljak 5 – Podzakonski akt o plaćama, naknadama i platnoj listi

 

Članak 95.

Podzakonski akt o plaćama i  naknadama

 

            Vlada Županije  podzakonskim aktom  utvrđuje koeficijente za činove iz članka 85. stavka 

4. ovoga Zakona, te   kriterije, uvjete i iznose naknada iz Odjeljka 4. Poglavlje IX. ovoga Zakona.

 

Članak 96.

Platna lista

 

            Svaki policijski službenik ima pravo na platnu listu u kojoj su podrobno navedeni, između ostaloga, iznos njegove plaće, dodataka, naknada i odbitaka.

 

 

POGLAVLJE X.

RADNI UVJETI

 

Članak 97.

Radni i socijalni propisi

 

            Zakon o radu Županije Zapadnohercegovačke, ostali zakoni i kolektivni ugovori  kojima se uređuju prava i obveze iz radnih odnosa primjenjuju se na policijske službenike i kadete ukoliko nije drugačije određeno ovim Zakonom.

 

Članak 98.

Radno vrijeme

 

(1)       Prosječno radno vrijeme je 40 sati tjedno, propisano vrijedećim zakonima.

(2)       Uobičajeno radno vrijeme je osam sati dnevno. Policijski komesar može odrediti drugačije         radno vrijeme u sljedećim slučajevima:

 

            a)         kada je potreban kontinuitet rada,

            b)         kada se određeni zadaci moraju izvršiti u određenim rokovima ili u planiranom                            vremenskom razdoblju.

 

Članak 99.

Rad u posebnim uvjetima

  

(1)       Policijski službenik obvezan je raditi u posebnim uvjetima u slučaju kada su takvi uvjeti prijeko potrebni za izvršenje zadataka policijskoga tijela.

(2)       Posebnim uvjetima smatraju se: rad po izvanrednom rasporedu, rad u dvokratnoj smjeni,

            rad u smjenama, rad subotom, nedjeljom, blagdanima i ostalim slobodnim danima, rad

            noću i rad na pojedinim lokacijama.

(3)        Drugi načini rada u posebnim uvjetima mogu biti određeni ako to zahtijeva sigurnosna situacija ili ako je to jedini način da se izvrše određeni zadaci koji ne mogu biti odgođeni ili se moraju završiti u određenome roku.

(4)        Policijski komesar, pismenim aktom,  detaljnije određuje razloge iz kojih se drugi način rada u posebnim uvjetima iz stavka 3. ovoga članka može odrediti, a može ovlastiti i druge policijske službenike koji rade na rukovodnim radnim mjestima da to odrede.

(5)       Za poslove iz stavka 2. i 3. ovoga članka policijski službenici imaju pravo na naknadu u      

            novcu ili slobodnim satima. Na prijedlog policijskog komesara ministar će podzakonskim                                       aktom utvrditi način isplate i iznos ovih naknada.

 

 

Članak 100.

Ograničenja prekovremenog rada

 

(1)       U slučaju da je potrebno obaviti hitan posao ili zadatak do određenog roka ili u određenom        vremenskom razdoblju, izdat će se naredba policijskim službenicima za prekovremeni rad.

(2)               Prekovremeni rad iz stavaka 1. ovoga članka može trajati do četiri sata dnevno i ne više od   20 sati tjedno.

 

Članak 101.

Plaćeni godišnji odmor

 

(1)       Policijski službenici imaju pravo na najmanje 18 a najviše 30 radnih dana plaćenoga        godišnjeg odmora, ovisno od dužine radnog iskustva.

(2)       Godišnji odmor na koji policijski službenici imaju pravo određen je kako slijedi u tabeli:

 

Godine radnog iskustva

Radni dani

od 6 mjeseci do 3 godine

18

od 3 do 5 godina

20

od 5 do 7 godina

22

od 7 do 10 godina

23

od 10 do 12 godina

24

od 12 do 15 godina

25

od 15 do 20 godina

27

od 20 do 25 godina

29

preko 25 godina

30

 

(3)        U smislu ovoga Zakona, u dane godišnjega odmora ne računaju se subota, nedjelja, blagdani     i drugi neradni dani.

(4)        Policijski službenik može iskoristiti svoj godišnji odmor u cjelini ili u dva dijela. Prvi dio            se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine. Drugi dio se koristi najkasnije do 30. lipnja naredne godine.

(5)       Trajanje i raspored godišnjih odmora za narednu godinu utvrđuju se prije kraja tekuće     godine.

(6)       Iznimno od stavka 4. ovoga članka, policijski komesar može promijeniti raspored godišnjih        odmora zbog iznimno važnih operativnih razloga.

(7)        U slučaju da promjena u rasporedu iz stavka 6. ovoga članka rezultira prekidom korištenja godišnjeg odmora policijskog službenika, navedeni policijski službenik dobit će nadoknadu za putne i druge troškove koji su nastali prekidanjem korištenja godišnjeg      odmora.Na prijedlog policijskog komesara ministar određuje vrstu i visinu troškova koji nisu troškovi za putovanje.

(8)       Policijski službenik ne gubi dane godišnjeg odmora zbog prekida iz stavka 6. ovoga članka i      takav godišnji odmor može se kasnije koristiti.

 

Članak 102.

Plaćeni dopust

 

(1)        Policijski službenik ima pravo na plaćeni dopust do pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

 

- smrt člana uže obitelji:

do tri radna dana;

- smrt srodnika:

jedan radni dan;

- njegovanje člana uže obitelji:

do tri radna dana;

- rođenje djeteta:

do tri radna dana;

- sklapanje braka:

do pet radnih dana;

- selidba i drugi razlozi:

do dva radna dana.

 

 

(2)    Prema odluci policijskog komesara, a kao nagrada za izvanredne rezultate rada, policijski   službenik ima pravo na dva  slobodna radna dana.

(3)       Plaćeni dopust iz stavka 1. i 2.  ovoga članka odobrava policijski komesar.

 

Članak 103.

Neplaćeni dopust

 

            Na zahtjev policijskog službenika policijski komesar može odobriti neplaćeni dopust za razdoblje od najdulje 30 dana u jednoj kalendarskoj godini.

  

Članak 104.

Beneficirani mirovinski staž

 

            Policijski službenici imaju pravo na beneficirani mirovinski staž po kojem se svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.

 

POGLAVLJE XI.

STEGOVNA ODGOVORNOST

 

Članak 105.

Stegovna odgovornost policijskog službenika

 

(1)        Policijski službenik je stegovno odgovoran za povrede službene dužnosti propisane ovim Zakonom.

(2)       Kaznena odgovornost za kazneno djelo ne isključuje stegovnu odgovornost policijskog službenika ukoliko je počinjenje kaznenog djela također i povreda službene dužnosti.

(3)       Oslobođenje od kaznene odgovornosti ne podrazumijeva istovremeno i oslobođenje od   stegovne odgovornosti.

(4)     Stegovni postupak, kao poseban postupak,  podrobnije propisuje ministar podzakonskim aktom na prijedlog policijskog komesara.

(5)     Stegovni postupak mora biti pravedan i transparentan. Tijekom stegovnoga postupka policijski službenik uživa sljedeća prava koja se razrađuju podzakonskim aktom iz stavka 4. ovoga članka:

 

            1.         pravo da bude pravodobno obaviješten o optužbi za povredu službene dužnosti i o       

                       dokazima, kao i pravo da pismeno odgovori na optužbu ili da se njegova usmena     

                        izjava  zapiše;

            2.         pravo na pravedno i javno saslušanje u razumnom roku od tijela utvrđenih ovim                           Zakonom. Javnost može biti isključena sa saslušanja ako to zahtijevaju interesi                            morala, javnog reda i državne sigurnosti demokratskog društva, ili ako je to u                               interesu maloljetnika ili zaštite privatnog života, ili javnost može biti isključena do             prijeko potrebne mjere u posebnim okolnostima kad bi javno saslušanje ometalo

                        interese pravičnosti prema mišljenu tijela utvrđenih ovim Zakonom;

3.         pravo na ne davanje iskaza protiv sebe, pravo na samostalnu obranu od optužbe ili uz   stručnu pomoć odvjetnika kojega sam izabere te pravo da bude nazočan svakom saslušanju u postupku;

            4.         pravo na javno izricanje odluke;

            5.         pravo na podnošenje žalbe na odluku o stegovnoj odgovornosti.

 

 

Članak 106.

Lakše povrede službene dužnosti

 

            Lakše povrede službene dužnosti jesu:

 

            1.         nenošenje ili nepropisno nošenje odore, naoružanja ili opreme;

            2.         nedolazak na posao u određeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog                              vremena;

            3.         nepažljivo i neuredno čuvanje isprava i podataka;

            4.         neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu;

            5.         izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa;

6.         nekorektno i nepristojno ponašanje prema kolegama, uposlenicima ili građanima.

7.         neizvršavanje, nesavjesno, nepravovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka bez težih posljedica;

8.         nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera  u okviru dužnosti neophodnih za osiguravanje objekata, osoba i povjerenih sredstava i stvari, ukoliko nije nastupila teža posljedica;

 

Članak 107.

Teže povrede službene dužnosti

 

(1)       Teže povrede službene dužnosti su:

 

            1.         neizvršenje, nesavjesno, nepravodobno ili nepažljivo izvršenje službenih                                       zadataka;

            2.         izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje;

            3.         četiri ili više lakših povreda službene dužnosti u razdoblju od dvije godine;

4.                  neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju duljem od jednog, ali kraćem od tri

           dana u jednom mjesecu;

            5.         neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršenja zadataka i dužnosti;

            6.         obavljanje aktivnosti koje nisu  sukladne  interesima policijskog tijela ili bez                                 prethodnoga odobrenja policijskog komesara;

            7.         ponašanje koje onemogućava, ometa ili otežava drugima izvršenje službenih                                zadataka;

            8.         ne pružanje stručne pomoći građanima u ostvarivanju njihovih zakonskih prava;

            9.         ponašanje koje narušava ugled policijskoga tijela;

            10.       nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti                                prijeko potrebnih za osiguranje objekata, osoba i povjerenih sredstava i stvari;

            11.       sprječavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju                     zahtjeva, žalbi, pritužba, molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po tim                                 podnescima u zakonskome roku;

            12.       ne pružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je                          pomoć prijeko potrebna za izvršenje njegovih službenih zadataka;

            13.       prikrivanje činjenica o načinu izvršenja službenih radnji ili uporabi sile drugog                              policijskog službenika koji je načinom izvršenja službene radnje ili uporabom                               sredstava prisile učinio težu povredu službene dužnosti;

            14.       činjenje ili ne činjenje koje vodi otkrivanju tajnih podataka;

            15.       samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja određenog objekta ili osobe koje                     može imati štetne posljedice za policijsko tijelo;

16.       dolazak na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem alkohola ili korištenje narkotika ili opijata za vrijeme radnog vremena ili konzumiranje alkohola u tijeku radnoga vremena;

            17.       sprječavanje, izbjegavanje, ometanje ili na drugi način odgađanje provedbe internih                     ili stegovnih postupaka;

            18.       narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanjem, tučom                      na javnom mjestu ili bilo kojom drugom radnjom kojom se narušava javni red i mir i                        tom radnjom narušava ugled policijskog tijela bez obzira na vrijeme i mjesto                              događaja;

            19.       davanje netočnih podataka koji utječu na donošenje odluka mjerodavnih tijela ili                                    izazivaju druge štetne posljedice;

            20.       neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od tri uzastopna dana ili od ukupno pet                  dana u tijeku jedne kalendarske godine;

            21.       zlouporaba bolovanja;

            22.       uporaba sile i vatrenog oružja, u suprotnosti s ovim Zakonom;

            23.       zlouporaba službenog položaja;

            24.       odbijanje izvršenja zakonitih zapovijedi izdanih u svrhu izvršenja službenih                                  zadataka i dužnosti;

            25.       sudjelovanje u političkim aktivnostima koje nisu sukladne sa službom policijskog                                    službenika, bilo za vrijeme ili izvan dužnosti;

26.              vršenje diskriminacije pri vršenju dužnosti na temelju: rase, boje kože, spola, jezika, religije, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla ili  bilo kojoj drugoj osnovi.

 

(2)       Teže povrede službene dužnosti iz stavka 1 ovoga članka stupnjuju se bodovima na                   sljedeći način:

 

            -           povrede iz točki od 1. do 3. - 5 bodova;

            -           povrede iz točki od 4. do 6. - 10 bodova;

            -           povrede iz točki od 7. do 11. – 15 bodova;

            -           povrede iz točke 12. – 20 bodova;

            -           povrede iz točki od 13. do 19. – 25 bodova;

-                      povrede iz točki od 20. do 26. – 30 bodova.

 

Članak 108.

Pokretanje internoga postupka

 

(1)       Interni postupak zbog povrede službene dužnosti pokreće se na temelju:

 

            1.         pritužbe građanina;

            2.         zahtjeva jednog ili više uposlenih u policijskom tijelu;

            3.         zahtjeva izravno nadređenog policijskog službenika; ili

            4.         zahtjeva predsjedavajućeg Ureda za pritužbe javnosti pri ministarstvu.

 

(2)       Interni postupak vodi  unutarnja kontrola.

   (3)        Svatko tko primi informaciju ili pritužbu na policijskog službenika proslijedit će tu          informaciju ili pritužbu unutarnjoj kontroli u roku od 24 sata.

(4)       Interni postupak za lakše povrede službene dužnosti mora se okončati u roku od 30 dana od      dana prijave  unutarnjoj kontroli.

(5)       Interni postupak za teže povrede službene dužnosti mora se okončati u roku od tri mjeseca         od dana prijave unutarnjoj kontroli, a može se produljiti za još dva mjeseca u izuzetno

            složenim slučajevima

 

 

Članak 109.

Izricanje stegovnih mjera

 

(1)        Stegovne mjere za lakše povrede službene dužnosti izriče policijski komesar ili neposredni rukovodni službenik kojeg on ovlasti nakon provedenog internog postupka iz članka 108. ovoga Zakona.

(2)       Stegovne mjere za teže povrede službene dužnosti izriče stegovno povjerenstvo nakon    provedenog stegovnog postupka iz članka 111. ovoga Zakona.

(3)       Odluka o stegovnoj odgovornosti dostavlja se policijskom službeniku.

 

 

 Članak 110.

Stegovno povjerenstvo

 

 1)      Tijela stegovnog postupka su stegovno povjerenstvo i stegovni tužitelj.

 

(2)       Stegovno povjerenstvo uspostavlja policijski komesar, a članovi su predsjedatelj, dva člana i

            isti broj zamjenika članova. Dva člana i jedan zamjenik moraju imati čin višeg inspektora ili

            viši čin, a drugi član i drugi zamjenik moraju biti državni službenici. Najmanje jedan član

            stegovnog povjerenstva mora biti diplomirani pravnik.

 

(3)Predsjedatelj stegovnoga povjerenstva je policijski službenik najvišeg čina.

 

(4)      Stegovnog tužitelja i njegovoga zamjenika imenuje policijski komesar.

 

(5)       Način rada, glasovanja, donošenja odluka i pitanje naknada članovima tijela povjerenstva regulira se podzakonskim aktom iz članka 105. stavka  4. ovoga Zakona.

 

Članak 111.

Pokretanje stegovnog postupka

 

(1)        Za teže povrede službene dužnosti unutarnja kontrola u roku od sedam dana nakon provedenog internog postupka iz članka 108. ovoga Zakona dostavlja stegovnom tužitelju inicijativu za pokretanje stegovnog postupka, nakon čega stegovni tužitelj podnosi zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

(2)        Stegovno povjerenstvo odlukom pokreće stegovni postupak u roku od sedam dana od dana primitka zahtjeva  od strane stegovnog tužitelja.

(3)       Zahtjev i odluka o pokretanju stegovnog postupka zbog teže povrede službene dužnosti             dostavlja se policijskom službeniku.

(4)       Stegovno povjerenstvo donosi odluku o stegovnoj odgovornosti u roku od 90 dana nakon         primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 112.

Stegovne mjere

 

(1)       Za lakše povrede službene dužnosti propisane u članku 106. ovog Zakona mogu se izreći            sljedeće stegovne mjere:

            a)         pismena opomena,

            b)         novčana kazna u iznosu od 15% od jedne osnovne mjesečne plaće policijskog                              službenika.

 

(2)       Za teže povrede službene dužnosti propisane u članku 107. ovoga Zakona mogu se izreći           sljedeće stegovne mjere:

 

            a)         novčana kazna,

            b)         obustava promicanja u viši čin,

            c)         prekid radnog odnosa.

 

(3)        Novčana kazna za teže povrede službene dužnosti te prestanak radnoga odnosa izriču se prema sljedećoj tabeli:

 

Bodovi

Minimalna mjera utemeljena na postotku osnovne jednomjesečne plaće

Maksimalna mjera utemeljena na postotku osnovne jednomjesečne plaće

od 5 do 9

kazna od 15 % za 2 mjeseca

kazna od 15% za 3 mjeseca

od 10 do 14

kazna od 15 % za 3 mjeseca

kazna od 20% za 4 mjeseca

od 15 do 19

kazna od 20% za 4 mjeseca

kazna od 30% za 5 mjeseci

od 20 do 24

kazna od 20% za 5 mjeseci

kazna od 30% za 6 mjeseci

od 25 ili više

kazna od 20% za 6 mjeseci

prestanak radnog odnosa

 

(4)        Za 20 i više bodova izriče se i stegovna mjera obustave promicanja u viši čin za vremensko razdoblje od 12 mjeseci do tri godine.

(5)       Ako se policijski službenik tereti za dvije ili više povreda proisteklih iz istog događaja,    stegovna odgovornost utvrđuje se za svaku povredu zasebno, a izriče se jedinstvena           stegovna mjera za sve povrede. Odluku o jedinstvenoj stegovnoj mjeri stegovno

            povjerenstvo donosi prema povredi kojoj se pripisuje najviše bodova, a ostale se povrede

             uzimaju u obzir kao otegotne okolnosti prilikom odlučivanja o vrsti i visini stegovne 

            mjere iz stavka 3. ovoga članka.

(6)        Prilikom odlučivanja o stegovnoj mjeri bodovi pripisani za svaku povredu u proteklih pet godina se zbrajaju, množe sa faktorom 0,2 i pribrajaju bodovima pripisanim za povredu službene dužnosti po kojoj se postupa.

(7)       Svakoj lakšoj povredi službene dužnosti pripisuje se jedan bod koji se dodjeljuje za  

            razdoblje od dvije godine od dana izricanja stegovne mjere i primjenjuje za buduće 

            povrede službene dužnosti u tom roku.

(8)       Obvezna stegovna mjera prekida radnog odnosa izriče se za teže povrede službene          dužnosti iz članka 107. stavka 1. točke od 13. do 26. ovoga Zakona, ako je povreda     

            počinjena s umišljajem ili uslijed krajnje nepažnje, a nisu utvrđene olakotne okolnosti u   

            prilog policijskom službeniku.

(9)       Obvezna stegovna mjera prekida radnog odnosa izriče se kada policijski službenik          sakupi 60 ili više bodova za povredu po kojoj se postupa i ranije povrede službene dužnosti            u proteklih pet godina.

(10)     Obvezna stegovna mjera prekida radnog odnosa izriče se ako je policijski službenik         pravomoćno osuđen za kazneno djelo na kaznu zatvora od šest mjeseci ili težu kaznu.

(11)     Sve stegovne mjere izrečene za povrede službene dužnosti upisuju se u osobni dosje       policijskog službenika.

 

 

Članak 113.

Pravo žalbe na odluku o stegovnoj odgovornosti

 

(1)       Protiv odluke o stegovnoj odgovornosti može se podnijeti žalba policijskom odboru iz    članka 124. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana primitka odluke. 

(2)       Policijski odbor o žalbi odlučuje u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.

 

 

Članak 114.

Suspenzija

 

(1)   Policijski službenik može biti privremeno suspendiran sa zadataka i dužnosti koje obavlja ili suspendiran iz policijskog tijela ako je protiv njega pokrenut kazneni ili stegovni postupak.

(2)   Izuzetno od stavka 1. ovog članka, policijski službenik, na prijedlog rukovoditelja organizacijske jedinice čiji je pripadnik ili rukovoditelja unutarnje kontrole može odmah biti privremeno suspendiran sa zadatka ili dužnosti koju vrši ili suspendiran iz policijskog tijela ako postoje osnovi sumnje da je učinio kazneno djelo ili težu povredu službene dužnosti i ako se, uzimajući u obzir prirodu kaznenog dijela ili teže povrede službene dužnosti kao i okolnosti pod kojima je učinjeno kazneno djelo, odnosno teža povreda službene dužnosti, može osnovano vjerovati da bi štetilo interesima službe ili internom postupku.

(3)   Policijski komesar odgovoran je za donošenje odluke o privremenoj suspenziji sukladno   stavku 1.i 2. ovoga članka.

(4)   Suspenzija policijskog službenika određena sukladno stavku 1.i 2. ovoga članka može trajati do okončanja stegovnoga ili kaznenoga postupka.

(5)   Tijekom suspenzije službeno oružje, značka i službena iskaznica policijskog službenika oduzimaju se i zabranjeno mu je nositi službenu odoru.

(6)   Policijski službenik koji je primio odluku o suspenziji iz stavka 1.i 2. ovoga članka može podnijeti žalbu policijskom odboru iz članka 124. ovog Zakona u roku od 15 dana od primitka odluke. Žalba ne odlaže izvršenje odluke o suspenziji.   

 

Članak 115.

Isplata plaće tijekom suspenzije

 

(1)     Tijekom suspenzije iz policijskog tijela policijski službenik ima pravo na 70% svoje plaće. U

         posebnim slučajevima kada ima obitelj koju uzdržava, policijski službenik ima

    pravo na 85% svoje plaće.

 

(2)   Policijski službenik ima pravo na punu naknadu svoje plaće i druga prava po osnovu rada ako se utvrdi da nije odgovoran za težu povredu službene dužnosti niti za činjenje kaznenog djela.

 

Članak 116.

Trajanje postupka

 

(1)      Za lakše povrede službene dužnosti interni postupak i donošenje odluke o stegovnoj mjeri

           policijskog komesara i osobe koju je on ovlastio   mora biti okončano u roku od 60 dana od

           dana kada je povreda prijavljena unutarnjoj kontroli.

(2)        Za teže povrede službene dužnosti interni postupak i stegovni postupak mora biti            okončan u roku od devet mjeseci od dana kada je povreda prijavljena unutarnjoj kontroli.

(3)        Izuzetno od stavka 2.ovoga članka, kada se protiv policijskog službenika vodi kaznena istraga pokreće se stegovni postupak i prekida se do okončanja kaznenog postupka ili do okončanja kaznene istrage.

 

Članak 117.

Zastara postupka

 

(1)        Vođenje postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca          od dana saznanja o počinjenju povrede službene dužnosti i počinitelja, a najdulje u roku od          šest mjeseci od dana počinjenja povrede.

(2)        Vođenje postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od šest mjeseci          od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja, a najdulje u roku od godine dana od 

            dana počinjenja povrede.

(3)        Izvršenje stegovne mjere za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od tri     mjeseca a za težu povredu službene dužnosti u roku od šest mjeseci, računajući od   pravomoćnosti rješenja kojim je stegovna mjera izrečena.

(4)        Glede prekida zastare pokretanja postupka, odnosno izvršenja, primjenjuju se odgovarajuće odredbe o prekidu zastare pokretanja, odnosno izvršenja utvrđene Kaznenim zakonom Federacije BiH.

(5).     Ako policijski službenik u roku od 2 godine od dana pravosnažnosti rješenja kojim mu je

           izrečena stegovna mjera za lakšu povredu službene dužnosti ne učini novu povredu izrečena

           mjera se briše iz evidencije.

(6).     Ako policijski službenik u roku od 5 godina od dana pravosnažnosti rješenja kojim mu je

           izrečena stegovna mjera za težu povredu službene dužnosti ne učini novu povredu, izrečena

           mjera se briše iz evidencije.

 

 

Članak 118.

Stegovni spisi

 

(1)       Policijsko tijelo vodi evidenciju o stegovnim mjerama izrečenim policijskim službenicima.

(2)               Presliku odluke o stegovnoj odgovornosti i odluke o brisanju stegovne odgovornosti ulaže se u osobni dosje policijskog službenika.

 

 

POGLAVLJE XII.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU

 

Članak 119.

Odgovornost policijskog službenika

 

(1)       Policijski službenik obvezan je ministarstvu naknaditi materijalnu štetu na imovini           ministarstva koju je prouzročio namjerno ili iz grube nepažnje tijekom obavljanja

            dužnosti.

(2)       Policijski službenik obvezan je ministarstvu naknaditi štetu koju ministarstvo mora          naknaditi oštećenim građanima i pravnim osobama, a koju je namjerno ili iz grube         nepažnje prouzročio policijski službenik tijekom obavljanja dužnosti.

(3)       Svaki službenik policijskog tijela obvezan je, odmah po saznanju, podnijeti izvješće o      pričinjenoj šteti.

 

 

Član 120.

Utvrđivanje i naknada štete

 

(1)       Povjerenstvo koje uspostavlja ministar utvrđuje štetu, iznos i okolnosti pod kojima je šteta          prouzročena.

(2)        Na temelju izvješća povjerenstva ministar donosi odluku o naknadi štete, iznosu, roku i načinu naknade. Sukladno iznosu naknade i na temelju zahtjeva policijskog službenika, ministar može dozvoliti isplatu u ratama.

(3)       Ministar i policijski službenik mogu napraviti pismeni sporazum o iznosu, roku i načinu   naknade štete.

(4)       Ako je šteta pričinjena na imovini, na zahtjev policijskog službenika ministar može          odobriti da šteta bude naknađena uspostavom pređašnjeg stanja na trošak policijskog          službenika u određenom roku.

 

 

Članak 121.

Odgovornost Županije za štetu

 

(1)       Sukladno zakonu, Županija  je odgovorna za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim osobama           kao rezultat postupanja policijskih službenika u izvršenju ili vezano za izvršenje zadataka        policijskoga tijela.

 (2)      Županija ima pravo zahtijevati od policijskog službenika za kojeg se utvrdi da je

            odgovoran za štetu iz stavka 1. ovoga članka da naknadi iznos isplaćen trećim osobama,

            ako je prouzročena šteta posljedica njegove grube nepažnje ili namjere ili neovlaštenih

            radnji   ili postupaka.

 

 

POGLAVLJE XIII.

PRESTANAK RADNOG ODNOSA

 

Članak 122.

Osnovi prestanka radnog odnosa

 

(1)       Policijskom službeniku prestaje radni odnos te gubi status policijskog službenika u sljedećim slučajevima:

 

a)         kada svojevoljno dade otkaz ili neopravdano izostane s posla 5 dana uzastopno i  

           dulje, 

b)         kada dobije ocjenu rada “ne zadovoljava” na kraju probnog rada sukladno članku 63. ovoga Zakona;

c)         kada navrši 65 godina života i zakonom propisani mirovinski staž ili 40 godina mirovinskog staža

            d)        kada dva puta uzastopno dobije negativnu ocjenu za rad prema članku 82.;

            e)         gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine;

            f)         ukoliko je proglašen viškom  sukladno članku 68;

g)         ukoliko mu je izrečena pravomoćna kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci ili stroža kazna  zbog počinjenog kaznenog djela;

h)             kada mu je izrečena pravomoćna stegovna mjera  prestanka          

              radnog odnosa zbog povrede službene dužnosti;

 

Članak 123.

Obveza razduživanja službenih sredstava

 

(1)       Policijski službenik kojemu je prestao radni odnos u policijskom tijelu obvezan je u roku od

            sedam dana od dana primitka konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa, razdužiti

            sva sredstva, uređaje i opremu koju je zadužio tijekom trajanja radnog odnosa.

(2)       Na dan prestanka radnog odnosa službeno oružje i iskaznica policijskog službenika         oduzimaju se i zabranjeno mu je nositi službenu odoru.

 

 

POGLAVLJE XIV

POLICIJSKI ODBOR

 

Članak124.

Uspostava i uloga policijskog odbora

 

(1)       Policijski odbor uspostavlja Vlada Županije.

(2)        Policijski odbor mjerodavan je preispitati  sve žalbe koje ovaj Zakon predviđa kao i bilo koje druge odluke ili radnje poduzete ili ne poduzete od strane policijskoga tijela a koje se odnose na status policijskih službenika,  sukladno ovom Zakonu i podzakonskim aktima, a na zahtjev:

 

            a)         policijskog službenika koji se osjeća oštećenim osporavanom odlukom, poduzimanjem ili nepoduzimanjem radnje                      

            b)         policijskog tijela u kojem je oštećeni policijski službenik uposlen,

            c)         Ministarstva u čijem sastavu je policijsko tijelo.

 

(3)       Policijski odbor :

 

            a)         saslušava policijskog službenika ili  tijelo koje je podnijelo zahtjev ako je to                                  potrebno;

            b)         poziva svjedoke i vještake kada je to prijeko potrebno;

            c)         traži  i prikuplja od mjerodavnih tijela sve relevantne podatke;

            d)        usvaja poslovnike koji se objavljuju u “Narodnim novinama Županije”.

  

(4)        Odluke policijskog odbora temelje se na zakonu i na potpuno i pravilno utvrđenim činjenicama. Odluke policijskog odbora su konačne, s tim što mogu biti predmetom sudskog preispitivanja sukladno važećim zakonima i iste se dostavljaju  podnositelju žalbe u roku od osam dana od dana donošenja.

(5)       Policijski odbor donosi odluku u roku od 20 dana od dana prijema zahtjeva za     preispitivanje iz stavka 2 ovoga članka, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(6)       Žalba podnijeta policijskom odboru odgađa izvršenje odluke ukoliko nije drugačije         propisano ovim Zakonom.

(7)       Pri odlučivanju o žalbi podnesenoj na odluku stegovnog povjerenstva, policijski odbor    postupa prema članku 105. stavku 4. ovog Zakona.  

 

Članak 125.

Sastav policijskog odbora

 

(1)       Policijski odbor čine dva policijska službenika s činom samostalnog inspektora ili višim   činom koji predstavljaju policijsko tijelo i jedan državni službenik iz ministarstva.

(2)       Najmanje jedan član policijskog odbora mora biti diplomirani pravnik, a zasjedanjem      policijskog odbora predsjedava policijski službenik sa najvišim činom ili policijski       službenik koji je proveo duže vremena u tom činu ukoliko oba policijska službenika imaju        isti čin.

(3)       Ministarstvo predlaže Vladi Županije dva državna službenika za kandidate u policijski   odbor. Policijsko tijelo predlaže Vladi Županije četiri policijska službenika za kandidate za             policijski odbor. Vlada Županije od predloženih kandidata imenuje članove policijskog odbora na mandat od dvije godine, sa mogućnošću drugog uzastopnog mandata.

(4)       Član policijskog odbora mora biti neovisan u svom radu i nepristran.

(5)       Član policijskog odbora može biti razriješen dužnosti prije kraja svog mandata samo po odluci Vlade Županije zbog iznimnih okolnosti i uz prethodnu suglasnost ostalih članova          policijskog odbora.

 

 

 

DIO ČETVRTI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 126.

Prijelazna odredba o imenovanju

 

(1)       Policijski službenik koji je na položaju policijskog komesara u vrijeme stupanja na snagu             ovog Zakona,  ostaje do isteka mandata na tom položaju na koji je stupio u skladu sa       zakonima i propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona.

(2)       Izuzetno od drugih odredaba ovog Zakona, policijski službenik iz stavka 1. ovog članka po        isteku mandata gubi čin generalnog inspektora i vraća se u čin glavnog inspektora.

(3)        Stavak 1. ovoga članka neće se tumačiti na način da se sprječava smjena policijskog       službenika sa položaja policijskog komesara ili da se sprječava prekid radnog odnosa toga policijskog službenika sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4)       Prvo imenovanje policijskog komesara prema ovom Zakonu, stupa na snagu na dan nakon          isteka mandata iz stavka 1. ovoga članaka.

 

Članak 127.

Prijelazne odredbe o plaćama

 

(1)        U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada Županije donijet će Uredbu o plaćama i naknadama za plaće policijskih službenika na temelju prijedloga ministra utemeljenog na prijedlogu policijskog komesara sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2)        Policijskim službenicima kojima prema novoj strukturi plaća bude obračunata niža osnovna plaća od one koja im je obračunata zakonito po prijašnjim propisima, na dan prije stupanja na snagu ovoga Zakona dodijelit će se osobni prijelazni iznos.

(3)        Prijelazni iznos iz stavka 2. ovoga članka bit će jednak razlici između novoodređene osnovne plaće policijskog službenika obračunate sukladno ovom Zakonu i osnovne plaće na koju je imao pravo na dan prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4)        Policijski službenik ima pravo na prijelazni iznos iz stavka 2. ovoga članka sve dok razlika u plaći iz stavka 3. ovoga članka ne bude pokrivena budućim uvećanjima njegove osnovne plaće. U tom razdoblju usklađuju se navedeni prijelazni iznosi prilikom svakog uvećanja njegove nove osnovne plaće.

 

Članak 128.

Dodjela činova

 

(1)    Policijskim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona 

        uposlenici policijskog tijela, dodjeljuje se čin u skladu sa odredbama ovog

        članka.

 (2)  U smislu ovoga članka, policijski službenik iz stavka 1. je osoba koja na dan

        stupanja na snagu ovog Zakona ima policijski čin dodijeljen sukladno s

        prethodno važećim zakonodavstvom i ima ovlaštenje da primjenjuje policijske

        ovlasti, te da postupa u svojstvu ovlaštene službene osobe prema zakonima o

        kaznenom postupku u BIH, isključujući osobe koje su ovlaštene da vrše samo

        određene dužnosti i zadaće koje mogu biti u svezi s policijskom radnjama.

 

   (3)  Uvjeti za dobivanje čina su slijedeći:

 

a.       godine radnog iskustva u policiji koje propisuje članak 76. ovoga Zakona za

      osobu koja ispunjava uvjete za dati čin;

b.      prethodna radna mjesta;

c.       godine staža na trenutnom radnom mjestu;

d.      stupanj školske spreme propisan ovim Zakonom za dati čin;

e.       stegovna odgovornost.

 

  (4)  U smislu ovoga članka, radno iskustvo u policiji se odnosi na efektivno radno

iskustvo koje je stekla osoba s dozvolom da primjenjuje policijske ovlasti i postupa kao ovlaštena službena osoba iz zakona o kaznenom postupku koji su trenutno na snazi u B i H, ili prema zakonodavstvu koje je bilo u upotrebi prije stupanja na snagu spomenutih zakona, ali se ne odnosi na radno iskustvo koje je osoba stekla bez ovlasti da vrši policijska ovlaštenja, a koja je samo obavljala određene dužnosti i zadaće koje mogu biti u svezi s policijskim radnjama.

 

(5)  Radno iskustvo policijskog službenika sa VI i VII stupnjem školske spreme se računa od dana 

      stjecanja spomenutog stupnja školske spreme.

 

(6) U smislu stavka 3. točke d. ovog članka policijski službenici sa završenim III stupnjem školske

      spreme, izjednačeni su u pravima s policijskim službenicima sa završenim IV stupnjem školske

      spreme.

 

(7)  Policijski službenik zadržava čin koji je imao u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona, a koji

      je stekao prema prethodno važećem zakonodavstvu sve dok mu se ne dodijeli čin sukladno s

      ovim člankom.

Članak 129.

Povjerenstvo za dodjelu činova

 

(1)                                        Povjerenstvo za dodjelu činova  sukladno uvjetima propisanim ovim zakonom, dati preporuke policijskom komesaru za donošenje odluke o dodjeli čina za sve policijske službenike.

(2)                                        Povjerenstvo za dodjelu činova sačinjava pet (5) policijskih službenika uposlenih u policijskom tijelu, a imenuje ih policijski komesar. Predsjedavajući  i još najmanje dva (2) člana komisije moraju imati najmanje  deset (10) godina radnog iskustva u policiji. Najmanje jedan član      komisije bit će diplomirani pravnik.

(3)                                        U vršenju poslova i zadataka povjerenstvo prvo ispituje da li policijski službenik  ispunjava uvjete propisane člankom 128. ovog Zakona za čin  koji je predviđen na radnom mjestu na kojem radi u momentu dodjele čina.

 

(4)                                        Ukoliko policijski službenik ne ispunjava uvjete  propisane člankom 128. ovoga Zakona za čin propisan za radno mjesto na kojem radi u vrijeme dodjele čina, dodijelit će mu se     odgovarajući čin, a nadležno tijelo ga preraspoređuje  na upražnjeno radno mjesto.

(5)                                        Ukoliko policijski službenik ima radno iskustvo u trajanju  duljem od traženog za čin koji mu je dodijeljen sukladno članku 128. ovoga Zakona, razlika će se računati kao vrijeme već provedeno u činu koji mu se dodjeljuje, a u svrhu promicanja u sljedeći viši čin.

(6)                                        Postupak dodjele činova podrobnije će se regulirati podzakonskim aktima iz članka 69. stavka 5. ovoga Zakona .

 

  

Članak 130.

Prelazne odredbe o radnom odnosu

 

(1)                                    Policijsko tijelo može do 31. srpnja 2007. godine upošljavati policijske službenike koji su trenutno uposleni u nekom policijskom tijelu u BiH na temelju javnog natječaja za sve činove, uključujući i čin policajca i mlađeg inspektora. Tijekom spomenutog razdoblja odredbe V poglavlja se neće primjenjivati na spomenute uposlenike osim ako ovaj članak drugačije propisuje.

(2)                                    U smislu ovog članka policijski službenik iz stavka 1. je osoba koja je na dan prije stupanja na snagu ovoga Zakona imala policijski čin prema prethodno važećem zakonodavstvu  i ovlaštenje da primjenjuje policijske ovlasti, te da postupa u svojstvu ovlaštene službene osobe sukladno zakonima o kaznenom postupku u BIH, isključujući osobe koje su bile ovlaštene da vrše određene dužnosti i zadatke koji mogu biti u svezi s policijskim radnjama.

(3)                                    Odredbe članka 55. i članka 58. ovoga Zakona se ne odnose na osobe uposlene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(4)                                    Tijekom prelaznog razdoblja iz stavka 1. ovoga članka policijsko tijelo upošljavat će i kadete iz V i VI poglavlja ovoga Zakona za dvije razine pristupa iz članka 42. ovoga Zakona.

(5)                                     Na prijedlog policijskog komesara ministar donosi Pravilnik o upošljavanju i selekciji policijskih službenika tijekom prelaznog razdoblja  iz stavka 1. ovoga članka. Ovaj Pravilnik u najvećoj mogućoj mjeri biti će usklađen s općim ciljem i svrhom ovog Zakona i određivati između ostalog odnos broja policijskih službenika i broja kadeta uposlenih sukladno stavku 1. i 4. ovoga članka.

 

Članak 131.

Imenovanje policijskog odbora

 

            U roku od jednog mjeseca od dana  stupanja na snagu ovog Zakona, Vlada Županije će uspostaviti  policijski odbor i imenovati članove policijskoga odbora iz članka 124. ovoga Zakona.

 

Članak 132.

Propisi Vlade Županije

 

            U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Vlada Županije usvojit će propise o:

 

            -           obliku policijske iskaznice i značke (članak 5. stavak 4.);

            -           tekstu zakletve (članak 58. stavak 3.);

            -           načelima privremenog premještaja u drugu instituciju (članak 65. stavak 4.);

-                      postupku u slučaju viška policijskih službenika (članak 68., stavak 6);

-                      o činovima policijskih službenika   ( čl. 69. st. 5. )

-                      plaćama i drugim oblicima naknada (članak 95. i  127.).

 

Član 133.

Propisi ministra

 

            U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona ministar će donijeti propise o:

 

-                      načinu držanja i nošenja oružja i streljiva (članak 6.);

-                      nadoknadi za štetu (članak 24. stavak 3)

-                      uporabi sile (članak 27. stavak 4.);

-                      načinu obrade i čuvanja povjerljivih podataka koje koristi policijsko tijelo (članak37.                       stavak 2);

-                      postupku i rasporedu testiranja (članak 50);

-                      sadržaju i obliku ugovora o uposlenju (članak 54. stavak 2.);

-                      postupku za temeljnu obuku i obvezama kadeta tijekom temeljne obuke (članak 55. stavak 2.)

-                      usavršavanju policijskih službenika (članak 57. stavak 2.);

-                      postupku o internom premještaju policijskih službenika (članak 64. stavak7.);

-                      postupku za promicanje policijskih službenika (članak 74. stavak 1.);

-                      internom objavljivanju slobodnih radnih mjesta (članak 75. stavak 6.);

-                      ocjeni rada (članak 80. stavak 5.);

 

-                      radnim mjestima za koje se dodjeljuje trajni dodatak na plaću  za posebne uvjete rada  i  visini dodatka izraženog procentualno (članak 87. stavak 1);

-                      načinu i visini naknada za rad u posebnim uvjetima (članak 99. stavak 5.);

-                      stegovnom postupku (članak 105. stavak 4.);

-                      upošljavanju policijskih službenika tijekom prelaznog razdoblja (čl. 130. stavak 5.)

 

Članak 134.

Propisi policijskog komesara

 

            U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona policijski komesar će donijeti propise o :

            -           specijalnim policijskim zadacima koji će se izvršavati u civilnoj odjeći, specijalnoj                        policijskoj odjeći i sa specijalnom opremom (članak 5. stavak 3);

-                      o načinu obrade osobnih podataka (članak 33. stavak 2.);

 

Članak 135.

Prekid radnog odnosa

 

(1)       U skladu s međunarodnim obvezama Bosne i Hercegovine, nijedna osoba ni pod kojim   okolnostima ne može biti u radnom odnosu po osnovi ovoga Zakona, ako joj je IPTF odbio       certifikaciju ili joj je IPTF ukinuo ovlaštenje za vršenje policijskih ovlasti.

(2)       U skladu sa međunarodnim obvezama Bosne i Hercegovine i pored osnova koji su          propisani ovim Zakonom u pogledu prekida radnog odnosa policijskog službenika, radni             odnos policijskog službenika se prekida i ne produljuje se ni u kom obliku, niti na bilo koji način i ni pod kojim okolnostima, ako je tom policijskom službeniku IPTF odbio           certifikaciju, odnosno ako mu je IPTF ukinuo ovlaštenje za vršenje policijskih ovlasti.

 

Članak 136.

 Policijski službenici koji su imenovani na javnu dužnost prije stupanja na snagu ovoga Zakona

 

(1)       Iznimno od članka 38. ovoga Zakona, osoba koja je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona      vršila javnu dužnost na koju je izabrana može u roku od 30 dana od isteka ili prekida mandata na toj dužnosti ponovno stupiti u policijsko tijelo kao policijski službenik, ako            ispunjava sljedeće uvjete:

 

            (a)        da je bila uposlena kao policijski službenik u policijskom tijelu izravno prije                                 nego što je bila izabrana na dužnost;

            (b)       da ju je registrirao IPTF kao policijskog službenika;

            (c)        da se na nju ne odnosi članak 134. ovog Zakona.

 

(2)               Osobe iz stavka 1. ovog članka po povratku u policijsko tijelo kao policijski službenici dobivaju čin sukladno odredbama članka 128. ovoga Zakona.

 

Članak 137.

Prestanak važenja ranijeg zakonodavstva

 

(1)       Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju da vrijede odredbe zakona i drugih propisa       kojima se uređuju pitanja propisana ovim Zakonom.

(2)        Iznimno od stavka 1. ovoga članka i do donošenja odgovarajućih propisa navedenih u ovom Zakonu, a najdulje u trajanju od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, policijsko tijelo može i dalje primjenjivati propise iz stavka 1. ovoga članka u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

 

Članak 138.

Raniji stegovni postupci

 

(1)        Nakon stupanja na snagu ovoga Zakona svi stegovni predmeti koji su bili u postupku rješavanja pred stegovnim tijelom nadležnim za njihovo rješavanje, prema ranije vrijedećim zakonima i propisima, rješavat će se sukladno  zakonima i propisima koji su vrijedili u vrijeme podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka navedenom stegovnim tijelom.

(2)        Svi predmeti koji su u postupku rješavanja pred unutarnjom kontrolom na dan stupanja na   snagu ovoga Zakona rješavat će se sukladno ovom Zakonu.

(3)       Svaka osoba smatra se nevinom za stegovni prekršaj zbog počinjenog djela ili propusta,   ako to djelo ili propust nije  predstavljalo stegovni prekršaj  u vrijeme kada je bilo            počinjeno i toj osobi se neće izreći sankcija teža od one koja je bila propisana u vrijeme kada je taj stegovni prekršaj počinjen.

 

Članak 139.

Stupanje na snagu

 

            Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke".

 

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA

SKUPŠTINA

Broj: 01- VIII- 347/07

Široki Brijeg, 26. lipanj 2007.

 

Predsjednik

Vitomir Filipović



Izmjene Zakona:
http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=143
http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=144
http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=146



ISPIS
Pitajte zastupnika?
Pitajte stručnu službu?


Grad Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovne i središte Zapadnohercegovačkog kantona

Općina Ljubuški
Ljubuški pripada primorskoj, mediteranskoj i nizinskoj Hercegovini.

Općina Posušje
Općina Posušje zauzima površinu od 461 km² i nalazi se u Zapadnohercegovačkoj županiji

Općina Grude
Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske




Copyright © Skupština ŽZH 2015 Sva prava pridržana.