Zakon o pravobraniteljstvu u Županiji Zapadnohercegovačkoj
ZAKONODAVSTVO - ZAKONI
01/01/2009


Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03 i 10/04) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 9. sjednici održanoj 03. listopada 2007. godine, donijela je

 

 

 

ZAKON

O  PRAVOBRANITELJSTVU

U  ŽUPANIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ

 

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

            Pravobraniteljstvo je samostalno tijelo koje poduzima mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Županija) i općina u njezinom sastavu.

            Pravobraniteljstvo obavlja i druge poslove sukladno zakonu.

 

Članak 2.

            Pravobraniteljstvo obavlja svoju funkciju sukladno Ustavu Županije, zakonima, drugim propisima i općim aktima.

 

Članak 3.

            Županijska i općinska tijela, poduzeća i druge pravne osobe dužni su pravobraniteljstvu dostavljati podatke i obavijesti o ugrožavanju, narušavanju ili osporavanju prava i stvari u vlasništvu Županije i općina radi poduzimanja pravnih radnji i sredstava za koje je pravobraniteljstvo ovlašteno.

            Tijela iz stavka 1. ovog članka dužna su, na zahtjev pravobraniteljstva, dostaviti podatke, obavijesti i spise koji su mu potrebni za poduzimanje radnji za koje je ovlašteno.

            Pravobraniteljstvo poduzima pravne radnje i sredstva za ostvarivanje funkcije iz članka 1. ovog Zakona i na vlastitu inicijativu.

 

Članak 4.

            Propisi, kojima se uređuje radno pravni status državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe, odgovarajuće se primjenjuju i na državne službenike i namještenike pravobraniteljstva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

 

Članak 5.

            Županijski propisi o upravi koji se odnose na rukovođenje i odgovornost rukovoditelja tijela uprave i njegovog zamjenika odgovarajuće se primjenjuju i na pravobranitelje i njihove zamjenike, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

 

 

Članak 6.

            U pravobraniteljstvu je u uporabi hrvatski jezik i pismo latinica.

 

Članak 7.

            Pravobraniteljstvo ima pečat u skladu sa Zakonom o pečatu Županije Zapadnohercegovačke.

            Na zgradi u kojoj je smješteno pravobraniteljstvo mora biti istaknut naziv pravobraniteljstva i grb Županije.

 

 

II. USTROJ I DJELOKRUG PRAVOBRANITELJSTVA

 

Članak 8.

            Pravobraniteljstva su:

1. Županijsko pravobraniteljstvo,

2. Općinsko pravobraniteljstvo.

 

Članak 9.

            Županijsko pravobraniteljstvo osniva se za područje Županije.

            Općinsko pravobraniteljstvo osniva se za područje općine.

 

Članak 10.

Županijsko pravobraniteljstvo obavlja svoju funkciju u okviru prava utvrđenih zakonom za područje Županije.

Sjedište Županijskog pravobraniteljstva je u Širokom Brijegu.

 

Članak 11.

            Općinska pravobraniteljstva su:

-          Općinsko pravobraniteljstvo Ljubuški, za područje općine Ljubuški,

-          Općinsko pravobraniteljstvo Grude, za područje općine Grude,

-          Općinsko pravobraniteljstvo Široki Brijeg, za područje općine Široki Brijeg i

-          Općinsko pravobraniteljstvo Posušje, za područje općine Posušje.

 

Članak 12.

            Županijsko pravobraniteljstvo u ostvarivanju svojih funkcija obavlja poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Županije, njezinih tijela i tijela koja nemaju svojstvo pravne osobe, a koja se financiraju iz proračuna Županije ili u odnosu na njih Županija obavlja osnivačka prava.

            Županijsko pravobraniteljstvo može zastupati i pravne osobe koje osniva Županija i koje se financiraju iz proračuna Županije, ukoliko je to predviđeno aktom o osnivanju pravne osobe i ako je to zastupanje moguće po pravilima postupka u kojem bi se vršilo zastupanje.

 

Članak 13.

            Općinsko pravobraniteljstvo u ostvarivanju svojih funkcija obavlja poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa općine, njezinih tijela i tijela koja nemaju svojstvo pravne osobe, a koja se financiraju iz proračuna općine ili u odnosu na njih općina obavlja osnivačka prava.

            Općinsko pravobraniteljstvo može zastupati i pravne osobe koje osniva općina i koje se financiraju iz proračuna općine, ukoliko je to predviđeno aktom o osnivanju pravne osobe i ako je to zastupanje moguće po pravilima postupka u kojem bi se vršilo zastupanje.

 

Članak 14.

            Tijela iz članka 12. i 13. ovog Zakona dužna su pravodobno izvijestiti mjerodavno pravobraniteljstvo o slučajevima u kojima je ono ovlašteno zastupati ih, ulagati pravna sredstva i poduzimati zakonom određene pravne radnje i dostaviti mu svu potrebnu dokumentaciju.

            Poslove zastupanja tijela iz članka 12. i 13. ovog Zakona pravobraniteljstvo obavlja u svim sudskim i upravnim postupcima, sukladno posebnom zakonu.

            Pravobraniteljstvo može zastupati županijska odnosno općinska tijela koja su tužena u upravnom sporu, ako ga oni na to ovlaste, kad je povrijeđena imovina i imovinski interesi Županije, odnosno općine.

 

Članak 15.

            U obavljanju poslova zastupanja pravobraniteljstvo je ovlašteno poduzimati sve radnje koje poduzima stranka u postupku.

            Ako pravobraniteljstvo smatra da ne treba pokrenuti određeni postupak ili da treba povući tužbu ili da ne treba izjaviti određeni pravni lijek, obavijestit će o tome subjekt koji zastupa.

            Ako se ne postigne suglasnost u mišljenju ili ako subjekt ne odgovori u određenom roku, konačnu odluku donosi pravobraniteljstvo i o tome obavještava subjekt koji zastupa.

 

Članak 16.

            Pravobraniteljstvo poduzima pravne radnje i pravna sredstva radi zaštite vlasništva Županije, odnosno općina, kad je za to ovlašteno zakonom.

            U obavljanju pravnih radnji i pravnih sredstava iz stavka 1. ovog članka, kao i u drugim slučajevima kad je za to ovlašteno zakonom, pravobraniteljstvo ima položaj i prava stranke.

            Ukoliko je radi zaštite interesa tijela iz članka 12. i 13. ovog Zakona potrebno da pravobraniteljstvo postupa pred inozemnim sudovima, arbitražama i drugim inozemnim državnim tijelima i organizacijama, pravobraniteljstvo može ovlastiti Federalno pravobraniteljstvo da ga zastupa, sukladno zakonu.

            Ukoliko u cilju zaštite imovine i imovinskih interesa Županije, odnosno općine, Županijsko, odnosno Općinsko pravobraniteljstvo ocijeni da je potrebno, može u pojedinim sporovima i postupcima dati ovlasti za zastupanje tijela Županije, odnosno općine, osobi uposlenoj u tom tijelu koju za to odredi rukovoditelj tijela Županije, odnosno općine.

 

 

Članak 17.

            Ako Županijsko pravobraniteljstvo treba po zakonu zastupati stranke čiji su interesi u suprotnosti, a jedna od njih je Županija, Županijsko pravobraniteljstvo zastupa Županiju.

            Ako Općinsko pravobraniteljstvo treba po zakonu zastupati stranke čiji su interesi u suprotnosti, a jedna od njih je općina, Općinsko pravobraniteljstvo zastupa općinu.

            U slučaju da nadležno pravobraniteljstvo po zakonu treba zastupati stranke čiji su interesi u suprotnosti, a ni jedna od tih stranaka nije Županija odnosno općina, nadležno pravobraniteljstvo neće zastupati te stranke.

 

Članak 18.

            U postupku donošenja općih akata kojima se uređuju imovinsko-pravni odnosi, prava i obveze prema stvarima u vlasništvu Županije, odnosno općina, obvezno se pribavlja mišljenje nadležnog pravobranitelja.

 

Članak 19.

            Pravobraniteljstvo pruža stručnu pomoć tijelima iz članka 12. i 13. ovog Zakona u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja i daje mišljenje u svezi sa zaključivanjem ugovora imovinsko-pravne prirode (u daljnjem tekstu: mišljenje).

            Tijela iz članka 12. i 13. ovog Zakona dužna su pribaviti mišljenje pravobraniteljstva prije zaključenja ugovora o kupoprodaji, zamjeni, zakupu, prijenosu na privremeno ili trajno korištenje stvari uz naknadu ili bez naknade, ugovora o koncesiji, ugovora o građenju, kao i drugih ugovora kojima se pribavljaju stvari ili raspolaže stvarima, odnosno materijalnim pravima.

            Kada je predmet ugovora iz stavka 2. ovog članka pokretna stvar ili imovinsko pravo čija vrijednost ne prelazi iznos od 5.000,00 KM, nije obvezno pribavljanje mišljenja pravobraniteljstva.

            Pravobraniteljstvo je dužno dati mišljenje iz stavka 1. i 2. ovog članka najkasnije u roku 15 dana od dana prijama zahtjeva i potrebne dokumentacije, a u naročito složenim slučajevima u roku 30 dana.

 

Članak 20.

            Tijela iz članka 12. i 13. ovog Zakona dužna su zaključeni ugovor imovinsko-pravne prirode dostaviti pravobraniteljstvu u roku 15 dana od dana zaključenja ugovora.

            Ako pravobraniteljstvo ocijeni da je zaključeni ugovor ništavan, podnijet će tužbu za utvrđivanje ništavnosti, a u slučaju da ugovorena cijena ne odgovara vrijednosti – tužbu za poništenje ugovora ili izmjenu ugovora.

 

 

 

III. PRAVOBRANITELJI I NJIHOVI ZAMJENICI

 

1. Imenovanje pravobranitelja i njihovih  zamjenika

 

Članak 21.

            Za pravobranitelja i njegovog zamjenika može biti imenovan državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom, te ima iskazane stručne i radne sposobnosti.

            Pravobranitelj, odnosno zamjenik pravobranitelja, imenuje se na vrijeme od 4 godine i može biti ponovo imenovan.

            Nacionalni sastav pravobranitelja i njihovih zamjenika u cjelini mora odražavati nacionalnu strukturu pučanstva Županije.

 

Članak 22.

            Za županijskog pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, može biti imenovana osoba koja, pored uvjeta iz članka 21. ovog Zakona, ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita na imovinsko-pravnim poslovima u pravobraniteljstvu, pravosudnim tijelima i drugim državnim tijelima, odnosno osam godina na drugim pravnim poslovima.

            Za općinskog pravobranitelja i njegovog zamjenika može biti imenovana osoba koja pored uvjeta iz članka 21. ovog Zakona, ima najmanje tri godine radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita na imovinsko-pravnim poslovima u pravobraniteljstvu, pravosudnim tijelima i drugim državnim tijelima, odnosno pet godina na drugim pravnim poslovima.

 

Članak 23.

            Županijskog pravobranitelja i njegovog zamjenika imenuje većinom glasova Skupština Županije na prijedlog Vlade Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Vlada Županije).

            Općinskog pravobranitelja i njegovog zamjenika imenuje većinom glasova Općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika.

           

Članak 24.

            Imenovanje županijskog i općinskog pravobranitelja i njihovih zamjenika obavlja se na temelju javnog natječaja.

            Javni natječaj za imenovanje županijskog pravobranitelja i njegovog zamjenika objavljuje Ministarstvo pravosuđa i uprave.

            Javni natječaj za imenovanje općinskog pravobranitelja i njegovog zamjenika objavljuje općinski načelnik.

            Javni natječaj iz stavka 1. ovog članka sadrži: naziv pravobraniteljstva, broj zamjenika pravobranitelja, zakonske uvjete koje kandidati za pravobranitelja i njegovog zamjenika trebaju ispunjavati, rok za podnošenje prijava, dokaze i podatke koje uz prijavu treba podnijeti te naziv tijela kome se podnosi.

 

Članak 25.

            Kandidat podnosi prijavu za imenovanje nadležnom tijelu iz članka 24. ovog Zakona neposredno ili preporučeno putem pošte.

            Rok za podnošenje prijava ne može biti kraći od 15 dana od dana objave natječaja.

            Uz prijavu za imenovanje kandidat prilaže dokaze o ispunjavanju zakonskih uvjeta za pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, i podatke o dosadašnjem radu.

            Prijave kandidata sa dokazima i podacima obrađuje nadležno tijelo iz članka 24. ovog Zakona, te utvrđuje listu kandidata abecednim redom, koju zajedno s mišljenjem o stručnim sposobnostima kandidata dostavlja ovlaštenom predlagatelju iz članka 23. ovog Zakona na daljnju proceduru.

            Prijave kandidata koje ne sadrže podatke i dokaze iz stavka 3. ovog članka neće se uzimati u razmatranje.

 

Članak 26.

            Odluku o imenovanju predsjednik Skupštine Županije, odnosno predsjednik Općinskog vijeća, dostavlja imenovanom kandidatu i pravobraniteljstvu u koje je pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik imenovan.

            Odluka o imenovanju objavljuje se u “Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke”, odnosno u odgovarajućem općinskom službenom glasilu.

            Poslije provedenog postupka imenovanja ovlašteni predlagatelj vraća dokumentaciju kandidatima koji nisu imenovani.

 

Članak 27.

            Prije stupanja na dužnost pravobranitelj i njegov zamjenik daju prisegu.

            Tekst prisege glasi:

            "Prisežem da ću se u obavljanju službe pravobranitelja – zamjenika pravobranitelja - pridržavati Ustava Županije i zakona i da ću službu obavljati savjesno".

 

Članak 28.

            Pravobranitelj i njegov zamjenik daju prisegu iz članka 27. ovog Zakona pred predsjednikom Skupštine Županije, odnosno pred predsjednikom Općinskog vijeća.

            Ukoliko pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, bez opravdanog razloga ne prisegne u roku 30 dana od dana imenovanja, smatra se da nije ni imenovan.

 

Članak 29.

            Pravobranitelju i njegovom zamjeniku izdaje se službena iskaznica.

            Ministar pravosuđa i uprave će u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik o izgledu i načinu izdavanja službene iskaznice iz stavka 1. ovog članka.

 

 

2. Prestanak službe pravobranitelju i njegovom zamjeniku

 

Članak 30.

            Pravobranitelju, odnosno njegovom zamjeniku, služba prestaje istekom mandata, smjenjivanjem ili podnošenjem ostavke.

Pravobranitelju, odnosno njegovom zamjeniku, prestaje služba i prije isteka mandata u slučaju promjene organizacije pravobraniteljstava, kao što je spajanje, razdvajanje ili prestanak rada pravobraniteljstava.

 

Članak 31.

            Pravobranitelju, odnosno njegovom zamjeniku prestaje služba istekom vremena na koje su imenovani, ukoliko se sukladno odredbama ovog Zakona ne provede postupak ponovnog imenovanja, o čemu odluku donosi Skupština Županije, odnosno Općinsko vijeće.

 

Članak 32.

            Postupak za smjenjivanje pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, pokreće se:

- ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje službe pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika;

- ako se utvrdi da je počinio povredu službe, odnosno ugleda službe pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika;

- ako se utvrdi da nije stručno sposoban za obavljanje poslova pravobranitelja ili njegovog zamjenika ili ako duže vrijeme ne postiže zadovoljavajuće rezultate u radu, odnosno ako duže vrijeme neuredno obavlja službu;

- ako se na temelju mišljenja ovlaštene zdravstvene ustanove utvrdi da je trajno izgubio radnu sposobnost za obavljanje službe.

            Ocjenu stručne sposobnosti za obavljanje poslova pravobranitelja ili njegovog zamjenika daje stručno povjerenstvo koje imenuje Skupština, odnosno Općinsko vijeće.

 

Članak 33.

            Prijedlog za pokretanje postupka za smjenjivanje županijskog pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, podnosi Vlada Županije.

            Prijedlog za pokretanje postupka za smjenjivanje općinskog pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, podnosi općinski načelnik i županijski pravobranitelj.

U postupku smjenjivanja, pravobranitelju i njegovom zamjeniku omogućit će se da se izjasne o razlozima smjenjivanja.

 

Članak 34.

            Pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, smjenjuje Skupština Županije, odnosno Općinsko vijeće.

 

Članak 35.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, može podnijeti ostavku na obavljanje službe Skupštini Županije, odnosno Općinskom vijeću.

            Pravobranitelju, odnosno njegovom zamjeniku, koji je podnio ostavku na obavljanje službe, služba prestaje danom prihvaćanja podnesene ostavke.

 

 

3. Prava i dužnosti pravobranitelja i njihovih zamjenika

 

Članak 36.

            Pravobranitelj je dužan čuvati svoj ugled i ugled pravobraniteljstva.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ne može biti zastupnik u Skupštini Županije, odnosno vijećnik u općinskom vijeću.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ne smije pripadati ni jednoj političkoj stranci, niti sudjelovati u njezinim aktivnostima.

            Bračni drugovi, srodnici u pravoj liniji, odnosno srodnici u pobočnoj liniji do drugog stupnja ne mogu obavljati službu pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika u istom pravobraniteljstvu.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ne može obavljati drugu službu ili posao.

            Posebnim pravilnikom utvrdit će se koja služba odnosno posao nije spojiv sa službom pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, sukladno odredbi stavka 5. ovog članka, koji će donijeti ministar pravosuđa i uprave u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ne može biti kazneno gonjen ili lišen slobode zbog iskazanog mišljenja ili odluke donesene u obavljanju službe.

 

Članak 37.

            Pravila Zakona o parničnom postupku o izuzeću sudaca ili sudaca porotnika odgovarajuće se primjenjuju i na izuzeće pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika.

            Izuzeće pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, ne mogu tražiti stranke.

            O izuzeću općinskog pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, odlučuje županijski pravobranitelj, a o izuzeću županijskog pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, odlučuje ministar pravosuđa i uprave.

 

Članak 38.

            Županijsko pravobraniteljstvo podnosi Skupštini Županije i Vladi Županije izvješće o svom radu kao i o uočenim pojavama i problemima u primjeni županijskih zakona i drugih županijskih propisa od značaja za ostvarivanje funkcije Županijskog pravobraniteljstva.

            Izvješće iz stavka 1. ovog članka Općinsko pravobraniteljstvo podnosi Općinskom Vijeću i Općinskom Načelniku.

 

 

IV. PRAVO NA PLAĆU, NAKNADU PLAĆE I OSTALE NAKNADE

 

            1. Plaća

Članak 39.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ima pravo na plaću za vrijeme provedeno na radu.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ostvaruje pravo na plaću danom stupanja na dužnost.

 

Članak 40.

Plaća se utvrđuje množenjem osnovice s utvrđenim koeficijentom i tako utvrđeni iznos uvećava se za 0,5% za svaku započetu godinu radnog staža pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, a najviše do 20%.

 

Članak 41.

            Osnovicu iz članka 40. ovog Zakona za obračun plaće Županijskog pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, predstavlja iznos koji se utvrđuje aktom Vlade Županije.

            Koeficijenti za utvrđivanje plaće određuju se prema značaju dužnosti koju pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, obavlja, i to:

 

 

 

Koeficijent

- Županijski pravobranitelj

 

10,5

 

- zamjenik Županijskog pravobranitelja

 

9,5.

 

 

Članak 42.

            Osnovicu iz članka 40. ovog Zakona za obračun plaće Općinskog pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika, predstavlja iznos koji se utvrđuje Odlukom Općinskog Vijeća.

            Koeficijenti za utvrđivanje plaće općinskog pravobranitelja odnosno njegovog zamjenika određuju se Odlukom Općinskog Vijeća, sukladno značaju dužnosti koju obavlja.

 

 

            2. Naknada plaće zbog bolesti ili ozljede

 

Članak 43.

Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju je ostvario za prethodni mjesec i za prvih 30 dana odsustva sa posla radi bolesti ili ozljede.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ima pravo na naknadu plaće u visini od 90% plaće koju je ostvario za prethodni mjesec prije odsustva sa posla zbog bolesti ili ozljede za odsustvo sa posla preko 30 dana.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ima pravo na naknadu plaće u punom iznosu koju je ostvario za prethodni mjesec ako je do odsustva sa posla došlo iz razloga ozljede na radu.

            3. Naknada plaće nakon prestanka službe

 

Članak 44.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, nakon prestanka službe ima pravo na naknadu plaće u trajanju od 6 mjeseci u visini koju je ostvario u zadnjem mjesecu prije prestanka službe.

Pravo na naknadu plaće utvrđene u stavku 1. ovoga članka prestaje ukoliko pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ostvari plaću po nekoj drugoj osnovi ili ispuni uvjete za mirovinu.

Umjesto naknade plaće iz stavka 1. ovoga članka pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik nakon prestanka službe može prihvatiti isplatu otpremnine u iznosu od tri neto plaće ostvarene kod korisnika proračuna u mjesecu koji prethodi prestanku službe.

 

Pravo iz stavka 1. i 3. ovog članka nema pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik,:

 

-          koji bude smijenjen zbog razloga predviđenih u članku 32. stavak 1. točka 1., 2. i 3. ovog Zakona,

-          kome prestane služba zbog podnesene ostavke na obavljanje službe,

-          koji bude ponovno imenovan na dužnost pravobranitelja, odnosno njegovog zamjenika.

 

 

            3. Ostale naknade

 

Članak 45.

            Pravobranitelj, odnosno njegov zamjenik, ima pravo i na ostale naknade koje nemaju karakter plaće, a sukladno propisima koji važe za državne službenike.

 

 

V. DJELATNICI PRAVOBRANITELJSTVA

 

Članak 46.

            U pravobraniteljstvu postoji potreban broj stručnih savjetnika i drugih djelatnika s odgovarajućom stručnom spremom za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih poslova.

 

Članak 47.

            Poslove stručnog savjetnika u Županijskom pravobraniteljstvu može obavljati osoba koja je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.

Poslove stručnog savjetnika u Općinskom pravobraniteljstvu može obavljati osoba koja je diplomirani pravnik s položenim stručnim ispitom.

 

Članak 48.

            U pravobraniteljstvu se zasniva radni odnos s određenim brojem pripravnika – diplomiranih pravnika.

            Broj pripravnika iz stavka 1. ovog članka utvrđuje pravobranitelj aktom o unutarnjem ustroju i načinu rada.

 

Članak 49.

            Unutarnje ustrojstvo i način rada u Županijskom pravobraniteljstvu utvrđuje  županijski pravobranitelj uz prethodnu suglasnost Vlade Županije.

            Unutarnje ustrojstvo i način rada u Općinskom pravobraniteljstvu utvrđuje općinski pravobranitelj uz prethodnu suglasnost općinskog načelnika.

 

 

VI. SREDSTVA ZA RAD PRAVOBRANITELJSTVA

 

Članak 50.

            Sredstva za rad Županijskog pravobraniteljstva osiguravaju se u Proračunu Županije.

Sredstva za rad općinskog pravobraniteljstva osiguravaju se u proračunu općine.

            Sredstva za rad pravobraniteljstava obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za plaće pravobranitelja i njegovog zamjenika i ostalih djelatnika, sredstva za materijalne troškove, sredstva za amortizaciju stvari, opreme i zgrada) i sredstva za posebne namjene.

 

Članak 51.

            Financijsko i materijalno poslovanje pravobraniteljstava obavlja se na način koji važi za županijska tijela uprave.

 

Članak 52.

            Za radnje poduzete u zastupanju pred sudovima i drugim tijelima pravobraniteljstvo ima pravo na naknadu troškova prema tarifi, nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

            Sredstva koja prilikom zastupanja ostvari pravobraniteljstvo prihod su Proračuna Županije, odnosno općine.

 

 

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 53.

            Pravobranitelji, odnosno njihovi zamjenici, koji su imenovani sukladno odredbama Zakona o javnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 4/05 i 8/05), nastavit će sa radom do isteka mandata na koji su imenovani.

Članak 54.

Pravobranitelj će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada pravobraniteljstva.

 

Članak 55.

            Ministar pravosuđa i uprave će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik o poslovanju i vođenju evidencija u pravobraniteljstvu.

 

Članak 56.

            Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o javnom pravobraniteljstvu (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj 4/05 i 8/05).

 

Članak 57.

            Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke”.

 

 

 

 

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA

-          SKUPŠTINA   -

Broj: 01- IX – 468/07

Široki Brijeg, 03. listopad 2007.

 

Predsjednik

Vitomir Filipović

 



ISPIS
Pitajte zastupnika?
Pitajte stručnu službu?


Grad Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovne i središte Zapadnohercegovačkog kantona

Općina Ljubuški
Ljubuški pripada primorskoj, mediteranskoj i nizinskoj Hercegovini.

Općina Posušje
Općina Posušje zauzima površinu od 461 km² i nalazi se u Zapadnohercegovačkoj županiji

Općina Grude
Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske




Copyright © Skupština ŽZH 2015 Sva prava pridržana.