Zakon o trgovini
ZAKONODAVSTVO - ZAKONI
01/01/2009


Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03 i 10/04) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, br. 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 9. sjednici održanoj 03. listopada 2007. godine, donijela je

 

 

 
 ZAKON O TRGOVINI

I.  OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se oblici obavljanja trgovine, trgovačke usluge, uvjeti za obavljanje trgovine i trgovačkih usluga, narušavanje konkurencije, mjere privremenog  ograničavanja tržišta, nadzor  i  upravne  mjere od značaja za obavljanje djelatnosti trgovine na teritoriju Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu Županije).

 

Članak 2.

Pod trgovinom  u smislu ovog Zakona  smatraju se  kupnja i prodaja robe, te obavljanje trgovačkih usluga.

 Trgovcem se smatraju pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom na temelju registracije odnosno odobrenja nadležnog tijela.

 Odredbe  ovog Zakona  kojima se uređuju  prava i obveze za trgovce odgovarajuće se  primjenjuju i na:

-          pravne  i fizičke osobe registrirane za djelatnost proizvodnje i obavljanja  usluga, kad svoje proizvode i usluge  prodaju na tržištu,

-          fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kad  svoje  proizvode      prodaju na tržištu i

-          fizičke osobe koje na temelju ugovora sa trgovcem za trgovca obavljaju trgovinu na malo izvan  prodajnog  objekta.

 

Članak 3.

Trgovac se bavi trgovinom slobodno i uz jednake uvjete na tržištu, sukladno Zakonu, dobrim  poslovnim običajima, načelima lojalne konkurencije  i trgovačkim pravilima.

 

Članak 4.

Aktima županijskih tijela uprave ne može se trgovcu ograničavati pravo slobodnog  nastupanja na tržištu, narušavati konkurencija, niti se mogu pojedini trgovci i potrošači stavljati u neravnopravan položaj.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ukoliko nastanu ili mogu nastati značajniji poremećaji na tržištu uslijed: elementarne nepogode, nestašice dobara za potrebe gospodarstva i opskrbe pučanstva, Vlada Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu Vlada) može  propisati privremene mjere ograničenja tržišta sukladno ovom Zakonu.

 

 

 II. OBLICI OBAVLJANJA  TRGOVINE  I  UVJETI  ZA OBAVLJANJE                        

                             

Članak 5.

Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na malo.


Članak 6.

Pod obavljanjem trgovine na veliko podrazumijeva se kupnja i prodaja drugoj osobi proizvoda u nepromijenjenom stanju sa skladišta ili u tranzitu, uz obvezno izdavanje fakture.

Trgovina na veliko poljoprivrednim proizvodima i stokom može se obavljati i na otkupnim mjestima i stočnim pijacama.

Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu nije obvezno posjedovati skladište.

Za određene proizvode može se utvrditi da se istima, ne može obavljati trgovina na veliko  u tranzitu, na temelju odluke Vlade.

 

Članak 7.

 Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje  krajnjim potrošačima.

 Trgovina  na malo obavlja se u prodajnim objektima i izvan njih, ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti određeni ovim Zakonom i drugim propisima.

 Prodaja robe izvan stalnih prodajnih prostora (prodavaonica) je prodaja na tržnicama, prodaja na pomoćnim stolovima, prigodna prodaja na sajmovima i izložbama, prodaja putem automata, prodaja u pokretnim prodavaonicama, prodaja od vrata do vrata i prodaja putem pošte.

 Prodaja robe na pomoćnim stolovima, automatima, pokretnim prodavaonicama, kao i prigodna prodaja na sajmovima, izložbama i vašarima, može se obavljati na mjestima koje propisom odredi nadležna općinska služba.

 

Članak  8.

Poseban način obavljanja trgovine na veliko i malo jest dražba (javno nadmetanje). Dražba je organizirana prodaja robe najboljem ponuditelju, na temelju javne objave i javnog nadmetanja, na određenom mjestu i u određeno vrijeme.

Dražbe mogu biti stalne i povremene.

Uvjete za organiziranje dražbe, vrste roba koje se prodaju na dražbi  i postupak  prodaje propisuje Vlada  na prijedlog ministra gospodarstva Županije.

 

Članak 9.

Trgovina se obavlja u prodajnim objektima i izvan njih, ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti utvrđeni ovim Zakonom i drugim propisima.

Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke  propisat će uvjete u pogledu minimalno tehničke opremljenosti poslovnih prostorija i stočnih pijaca u kojima se obavlja trgovina na veliko i  malo, kao i uvjete za obavljanje trgovine izvan poslovnih prostorija, te utvrditi grupe i podgrupe  proizvoda koji se mogu prodavati u tim poslovnim prostorijama.

Uvjete u pogledu sanitarno zdravstvene zaštite, zaštite na radu i zaštite čovjekova okoliša propisat će nadležna ministarstva Županije Zapadnohercegovačke, svako u okviru svoje nadležnosti.

Nadležna općinska služba  za izdavanje odobrenja će, nakon pregleda poslovnih prostorija kod pravne osobe, donijeti rješenje o ispunjavanju  uvjeta iz  stavka  2. i 3. ovog članka  u zakonskom roku. Rad u poslovnom prostoru može otpočeti tek ako je tim rješenjem utvrđeno da su ispunjeni minimalno tehnički i ostali propisani uvjeti.

 

Članak 10.

Trgovinu na veliko i trgovinu na malo može obavljati trgovac sa svojstvom pravne osobe na temelju registracije i po pribavljenom rješenju nadležnog općinskog tijela o ispunjavanju uvjeta utvrđenih  pod zakonskim aktima  iz članka 9. ovog Zakona.

Trgovinu na malo može obavljati trgovac sa svojstvom fizičke osobe na temelju rješenja  o osnivanju trgovačke radnje, kojeg donosi nadležna općinska služba.

 

 

 III. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA TRGOVAČKE RADNJE

 

Članak 11.

 Trgovačka radnja osniva se izdavanjem rješenja kojim se odobrava osnivanje trgovačke radnje.

 Rješenje iz stavka 1. ovog članka izdaje nadležna općinska služba.

 

Članak 12.

Nadležna služba će izdati odobrenje za osnivanje trgovačke radnje osobi koja ispunjava sljedeće uvjete :

1.        da je državljanin  Bosne i Hercegovine,

2.        da je poslovno  sposobna,

3.        da posjeduje najmanje III stupanj stručne spreme,

4.        da je zdravstveno sposobna, ako je za obavljanje trgovine na malo određenim  proizvodima iz djelokruga poslovanja trgovačke radnje zdravstvena sposobnost propisana kao poseban uvjet,

5.        da u vlasništvu ili pod zakupom posjeduje poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne  uvjete utvrđene podzakonskim aktima iz članka 9. ovog Zakona,

6.        da nema zasnovan radni odnos,

7.        da nema već osnovanu trgovačku radnju,

8.        da joj pravomoćnom odlukom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja te   djelatnosti,

9.        da pruži dokaze kako nema neizmirenih obveza prema javnim prihodima,

10.    da ispunjava i druge uvjete propisane zakonom ili drugim propisom.

 

Odobrenje za osnivanje trgovačke radnje može se izdati i osobi koja ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točka 3. ako uposli osobu koja ispunjava taj uvjet.

Iznimno od odredbe stavka 1.ovog članka, strani državljanin može osnovati trgovačku radnju pod uvjetom da posjeduje radnu dozvolu i uz primjenu načela uzajamnosti.  

 

Članak 13.

Nadležna općinska služba će u  roku od  15 dana podnošenja zahtjeva izdati rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 12. ovog Zakona. U protivnom će rješenjem odbiti zahtjev.

 Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se podnijeti žalba ministru gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke.

 Ako nadležna općinska služba ne donese rješenje u roku iz stavka 1. ovog članka, rad u prodajnim objektima može otpočeti.

 

Članak 14.

Rješenje kojim je odobreno osnivanje trgovačke radnje se po pravomoćnosti upisuje u registar trgovačkih radnji.

Od dana upisa u registar trgovačkih radnji, trgovcu počinju teći prava i obveze, sukladno ovim i drugim zakonskim propisima.

Trgovac je dužan otpočeti obavljati trgovinu u roku od šest mjeseci od dana izdavanja rješenja.

      Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje ne može se prenijeti na drugu osobu.

Trgovac ne može bez odobrenja nadležnog organa  promijeniti poslovno sjedište radnje.

 

Članak 15.

Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje sadrži i :

-          osobno ime i prezime, jedinstveni matični broj i adresu prebivališta podnositelja zahtjeva,

-          vrstu trgovačke radnje, odnosno maloprodajnog objekta,

-          šifru, odnosno naziv proizvoda koji su predmetom poslovanja trgovačke radnje,

-          poslovno sjedište,

-          naziv trgovačke radnje,

-          površinu poslovne prostorije na koju se odnosi odobrenje.

 

Članak 16.

Nadležna općinska služba  koja je donijela rješenje o odobrenju osnivanja trgovačke radnje vodi registar trgovačkih radnji (u daljnjem tekstu: registar).

Ministar gospodarstva Županije propisuje sadržaj i način vođenja registra trgovačkih radnji.

 

Članak 17.

Trgovačka radnja može otpočeti rad danom upisa u sudski registar.

O upisu u registar tijelo koje vodi registar obavijestit će nadležnu poreznu upravu, tijelo tržišne inspekcije i druga tijela koja obavljaju nadzor u ovom području dostavom pravomoćnog rješenja kojim se odobrava osnivanje trgovačke radnje.

 

Članak 18.

Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje prestaje vrijediti odjavom, po sili zakona i u drugim slučajevima određenim zakonom.

Trgovac je dužan odjaviti trgovačku radnju pisanim putem nadležnom tijelu prije prestanka rada, uz priloženi dokaz da nema neizmirenih obveza prema javnim prihodima.

Prestanak rada trgovačke radnje utvrđuje se danom navedenim u odjavi, s tim što se obavljanje trgovačke djelatnosti ne može odjaviti unatrag.

Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka rada trgovačke radnje, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu.

Rješenje  o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje prestaje vrijediti po sili zakona:

1.        smrću imatelja radnje,

2.        ako trgovac ne počne obavljati trgovinu na malo u roku od šest mjeseci od dana donošenja rješenja o odobrenju,

3.        ako prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta navedenih u članku 12. ovog Zakona,

4.        ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku,

5.        ako se naknadno utvrdi da je rješenje o odobrenju utemeljeno na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima.

 

Članak 19.

O prestanku vrijednosti rješenja, u smislu članka 18. ovog Zakona, nadležna općinska služba  donosi rješenje.  Po konačnosti rješenja trgovačka radnja briše se iz registra.

O brisanju iz registra bit će obaviještene: nadležna porezna uprava, tržišna inspekcija i druga tijela koja obavljaju nadzor ili vode službenu evidenciju u ovom području, dostavom  konačnog rješenja.

 

 

IV. TRGOVAČKE  USLUGE

 

Članak 20.

Trgovačke usluge su djelatnosti kojima se uz naknadu potiče obavljanje razmjene robe od proizvođača do krajnjeg potrošača.

Trgovačke usluge su: posredničke, zastupničke, komisione, usluge franšizinga, uskladištenja otpreme i dopreme robe (špedicija), nadzora kakvoće i kvantiteta robe, marketing, tržnica  na veliko, tržnica na malo, trgovački centar, stočna pijaca, vašar, sajam i druge usluge uobičajene u trgovini.

Trgovac sa svojstvom pravne osobe može obavljati sve usluge iz stavka 2. ovog članka.

Trgovac sa svojstvom fizičke osobe može obavljati  usluge posredovanja  i komisione usluge. 

 

Članak  21.

Za obavljanje pojedinih trgovačkih usluga trgovac je dužan osigurati minimalno tehničke uvjete u pogledu opremljenosti poslovnih prostorija, uređaja i opreme, koje propisuje nadležno Ministarstvo iz članka 9. ovog Zakona.

 

Članak  22.

Posredničke usluge  u trgovini su usluge koje obavlja posrednik u nakani da naručitelju usluge osigura vezu s trećom osobom, koja bi sa naručiteljem pregovarala o zaključivanju određenog ugovora, uz naknadu ako taj ugovor bude zaključen.

 

Članak 23.

Zastupničke  usluge u trgovini  su usluge koje obavlja zastupnik  između naručitelja i treće osobe uz naknadu, ali u ime i za račun naručitelja usluge. 

 

Članak  24.

Komisione usluge obavlja komisionar u svoje ime i za račun komitenta, kada obavlja jedan ili više poslova  nabavke ili prodaje koje mu povjeri komitent,  uz naknadu.

 

Članak  25.

Franšizing je poslovni odnos u kojem jedna strana (davatelj franšizinga) drugoj strani (primatelju franšizinga) ustupa pravo da u svome poslovanju koristi ime, proizvode i usluge te proizvodno i poslovno iskustvo davatelja franšizinga.

 Davatelj franšizinga se obvezuje da će primatelju franšizinga  pružati potrebnu stručnu pomoć.

Članak 26.

Usluge skladištenja obavlja skladištar u pogledu smještaja i čuvanja određene robe, kao i potrebne ili ugovorene radnje radi njezinog očuvanja u određenom stanju, te da ju preda na zahtjev  ostavodavatelja  ili druge ovlaštene osobe uz naknadu.

 

Članak  27.

Usluge otpreme i dopreme robe obavlja otpremnik u svoje ime, a za račun naručitelja zaključuje ugovor o utovaru, istovaru i prijevozu robe i druge ugovore potrebne za obavljanje otpreme i dopreme robe, kao i da obavi ostale uobičajene radnje uz naknadu.

 

Članak  28.

Usluge nadzora kakvoće i kvantiteta robe i usluga obavlja pravna osoba nadzora koja je obavezna stručno i nepristrano obaviti nadzor kakvoće i kvantiteta roba i usluga, te izdati certifikat o tome naručitelju, uz naknadu.

 

Članak 29.

Marketing uslugama smatraju se usluge iz područja istraživanja tržišta i tržišnog komuniciranja (ekonomska promidžba, izložbe itd.), kao i druge marketing usluge koje se obavljaju u ime i za račun komiteta.

 

Članak 30.

Tržnica na veliko je posebno organizirano i uređeno mjesto na kojem se obavljaju usluge prodaje i kupovine na veliko poljoprivrednih proizvoda i drugih proizvoda iz registrirane djelatnosti, radi daljnje prodaje i prerade.

Otkupne stanice i otkupna mjesta su posebno uređena i organizirana mjesta  na kojima se od poljoprivrednih proizvođača i uzgajivača stoke otkupljuju poljoprivredni proizvodi i označena stoka.

Za obavljanje usluga tržnice na veliko, otkupnih stanica i otkupnih mjesta, trgovac  utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za izlaganje robe, način prodaje i druga pravila za obavljanje trgovine.

Na tržni red iz stavka 3. ovog članka suglasnost daje nadležna općinska služba.

Trgovac i korisnici usluga tržnice na veliko, otkupne stanice i otkupnog mjesta dužni su se pridržavati  utvrđenog tržnog reda iz stavka 4. ovog članka.

 

Članak  31.

Uslugama tržnice na veliko smatraju se:

1.        stavljanje na raspolaganje prostora za izlaganje i prodaju poljoprivredno-prehrambenih       i drugih proizvoda,

2.        uskladištenje poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda i korištenje sredstava za manipuliranje tim proizvodima,

3.        obavljanje prijevoza, otpreme i dopreme, kao i poslovi održavanja kakvoće i kvantiteta          uskladištenih proizvoda.   

 

Članak  32.

Tržnica na malo (pijaca) je posebno organizirano i uređeno mjesto na kojem se na uobičajen   način obavlja trgovina na malo poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Ostali proizvodi ne mogu se prodavati na tržnici na malo ukoliko nisu  ispunjeni  uvjeti u pogledu opremljenosti poslovne prostorije i prodajnog mjesta, propisani odgovarajućim podzakonskim aktima.

Za obavljanje usluga tržnice na malo (pijace) trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za: prodaju robe, vrste robe, način izlaganja robe, prodaju robe, održavanje prostorija i opreme, uvjete za obavljanje trgovine na tržnici na malo  i slično.

Na tržni red iz  stavka 3. ovog članka suglasnost daje nadležna općinska služba.

Trgovac koji obavlja usluge tržnice na malo (pijace) i korisnik usluga dužni su se pridržavati utvrđenog  tržnog reda iz stavka 3. ovog članka.

Članak  33.

Trgovački centar je posebno izgrađena ili u postojećem objektu uređena  prostorna cjelina koja se sastoji od više pojedinačno opremljenih poslovnih prostora u kojima se obavlja trgovina na  malo i pružaju trgovačke i druge usluge.

Za obavljanje usluga trgovačkog centra trgovac utvrđuje  tržni red kojim se bliže uređuje poslovanje trgovačkog centra.

Na tržni red iz stavka 2. ovog članka suglasnost daje nadležna općinska služba.

Trgovac koji obavlja usluge tržnog centra korisnik usluga dužni su se pridržavati utvrđenog  tržnog reda iz stavka 2. ovog članka.

 

Članak 34.

Stočna  pijaca je posebno organizirano, uređeno i tehnički opremljeno mjesto na kojem se obavlja trgovina označenom stokom.

Trgovina na stočnoj pijaci obavlja se po pijačnome  redu  kojega donosi trgovac.

Na tržni red iz  stavka 2. ovog članka  suglasnost daje nadležna općinska služba.

Trgovac koji obavlja usluge stočne pijace i korisnik usluga dužni su se pridržavati utvrđenog  tržnog reda iz stavka 2. ovog članka.

 

Članak  35.

Vašar je posebni jednokratno organizirani oblik usluge na kojemu se na uobičajen način obavlja prigodna prodaja poljoprivrednih i drugih proizvoda. Trgovina na vašaru odvija se po vašarskom redu i pod uvjetima koje propiše nadležna općinska služba.

 

Članak  36.

Sajam je mjesto gdje izlagači i posjetitelji u međusobnim izravnim kontaktima razmjenjuju informacije o prednostima i unapređenjima proizvoda i usluga sa ciljem prodaje.

Sajam priređuje trgovac koji je registriran za obavljanje tih poslova.

 

Članak 37.

Trgovac se može baviti i trgovinom rabljenim proizvodima na osnovu registracije i po pribavljenom odobrenju nadležne službe.

 

Članak  38.

Prodaja rabljenih proizvoda (rabljeni automobili, tehnička roba itd.) može se obavljati i  na tržnicama na malo, kao posebno organiziranom i uređenom  mjestu, na kojem se obavlja trgovina navedenim proizvodima.

Za obavljanje usluga tržnice na malo rabljenim proizvodima trgovac utvrđuje tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za asortiman proizvoda i uvjeti za obavljanje prodaje.

Trgovac koji se bavi organiziranjem tržnice na malo rabljenim proizvodima odgovoran je za provedbu tržnog reda.

 

Članak  39.

Prodaja  rabljenih proizvoda odvija se  u zasebnom  prostoru, fizički  odvojena  od ostalih proizvoda, sa jasnim upozorenjem za kupca, odnosno natpisom da se radi o rabljenim proizvodima.

 

 

V.  OSTALE OBVEZE  U OBAVLJANJU  TRGOVINE

 

Članak  40.

Trgovac je dužan utvrditi radno vrijeme prodajnog objekta, na vidnom mjestu na objektu  istaknuti radno vrijeme i pridržavati se istaknutog radnog vremena.

Trgovac je dužan na svakom prodajnom objektu, kao i prilikom prodaje izvan  prodajnog objekta, na vidnom mjestu istaknuti tvrtku onako kako je navedena u odobrenju za rad  izdanom od  nadležne općinske službe.

Radno vrijeme, raspored dnevnog i tjednog radnog vremena, radno vrijeme u dane praznika  i neradnih dana u kojima su pojedini trgovci dužni raditi, te radno vrijeme za tržnice, sajmove i izložbe, propisat će Vlada Županije Zapadnohercegovačke na prijedlog Ministarstva gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke.

 

Članak 41.

Trgovac  je dužan  na  pogodan način učiniti kupcu  dostupnim i vidljivim:

-          prodajnu cijenu proizvoda po jedinici mjere, utvrđenu u kalkulacijama cijena i     knjigovodstvenoj dokumentaciji i  pridržavati se te cijene,

-          eventualna sniženja i popuste od prodajne cijene, utvrđena i evidentirana u knjigovodstvenoj dokumentaciji i pridržavati se istih,

-          način plaćanja i bonifikacije, način isporuke i ostale uvjete prodaje, te se pridržavati tih  uvjeta.


Članak  42.

Trgovac je dužan voditi evidencije o nabavci i prodaji robe i obavljenim uslugama, propisane ovim Zakonom i drugim propisima, i to:

-          trgovac na malo  dužan je u svakom prodajnom objektu ili u svakom zasebnom odjelu prodajnog objekta u radnom vremenu držati i voditi ažurno i točno trgovačku knjigu na malo na propisanom obrascu, koja sadrži podatke o nabavci i prodaji robe, te nadležnom inspektoru  osigurati uvid u dokumentaciju na temelju koje se vodi evidencija,

-          trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu, odnosno poslovnom prostoru, voditi          ažurnu evidenciju robnog knjigovodstva, koja omogućava da se u svakom trenutku može iskazati  stanje zaliha robe po vrstama, količini i vrijednosti robe.

 

U svakoj fazi prometa robu mora pratiti vjerodostojna dokumentacija iz koje se nedvosmisleno može utvrditi podrijetlo i vlasništvo nad robom, te je trgovac dužan istu na zahtjev nadležnog inspektora predočiti. Robu na skladištu i u prodajnom prostoru mora pratiti dokumentacija o nabavci robe (faktura  dobavljača  ili otpremnica ovjerena  od strane dobavljača ) i dokumentacija o prodaji robe  (računi za prodanu robu kupcima na  veliko i kopije izdanih računa za prodanu robu kupcima na malo). Robu u prijevozu mora pratiti: prijevoznica, faktura  dobavljača  ili otpremnica ovjerena od strane dobavljača, otkupni blok koji treba sadržavati podatke o isporučitelju i mjestu utovara, naziv primatelja i mjesto  istovara, a za uvezenu robu pod carinskim nadzorom jedinstvenu carinsku ispravu sa ino fakturom.

Evidencija o nabavci robe vodi se kronološki na temelju računa ili otpremnice, a evidentira se u trgovačku knjigu i knjigovodstvenu dokumentaciju na temelju kalkulacije cijena po pojedinačnom proizvodu.

Evidencija  o prodaji robe  vodi se na temelju računa o vrsti, količini, cijeni i vrijednosti  prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, a promet naplaćen u gotovinskim sredstvima plaćanja  evidentira se preko vrpce registar-blagajne, koja osigurava podatke o prodaji robe.

Oblik, sadržaj i način vođenja trgovačke knjige i prateće dokumentacije propisat će Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke.

 

Članak  43.

Trgovac je dužan, uz istaknutu prodajnu cijenu proizvoda kojeg stavlja u prodaju, navesti i oznaku  o identifikaciji proizvoda iz robno knjigovodstvene evidencije,  putem barkoda, šifre artikla ili evidencijskog broja iz trgovačke knjige.

 

Članak  44.

Na sva pitanja o zaštiti potrošača, obavezama i odgovornostima trgovca u području trgovine na veliko, trgovine na malo i trgovačkih usluga, koja nisu regulirana ovim Zakonom, odgovarajuće se primjenjuje  Zakon o zaštiti potrošača ("Službeni glasnik BiH", br. 25/06).

 

 

VI.  NARUŠAVANJE  KONKURENCIJE  

 

Članak  45.

Konkurencija na tržištu narušava se monopolskim djelovanjem, nelojalnom konkurencijom, špekulacijom i ograničavanjem tržišta.

 

 1. Monopolsko  djelovanje

 

Članak  46.

Monopolsko djelovanje obuhvaća monopolsko sporazumijevanje i monopolsko ponašanje.

Monopolsko sporazumijevanje je odnos između dva ili više trgovaca o uvjetima poslovanja koji je usmjeren na narušavanje  ili sprečavanje slobodne konkurencije, a kojom se jedan ili više trgovaca dovodi ili može dovesti u povlašten  položaj u odnosu na druge trgovce ili potrošače.

Pod monopolskim ponašanjem podrazumijeva se zlouporaba dominantnog položaja na tržištu i radnje usmjerene na stvaranje i korištenje monopolskog položaja.

 

Članak  47.

Pod monopolskim sporazumijevanjem iz članka 46. ovog Zakona podrazumijeva se naročito:

-          podjela  tržišta  glede kupnje i prodaje robe,

-          obveza prodavača da određenu robu neće prodati drugom kupcu, ili kojom se kupac obvezuje da će kupljenu robu prodati samo određenom tržištu ili određenom kupcu,

-          utvrđivanje cijena i uvjeta prodaje robe iste vrste,

-          ograničavanje opsega proizvodnje,

-          zatvaranje tržišta radi isključenja drugih trgovaca  sa tržišta,

-          uskraćivanje prodaje ili prodaja robe, odnosno kupnja robe suprotno dobrim poslovnim običajima.

 

Članak  48.

Ne smatra se monopolskim sporazumijevanjem kada dva ili više trgovaca zajednički: razmjenjuju iskustva i studije, istražuju tržište, pripremaju i realiziraju istraživačko-razvojne projekte, koriste opremu za proizvodnju, prijevoz, uskladištenje, servisiranje, promidžbu, itd.

 

Članak  49.

Radnjama usmjerenim na stvaranje i korištenje monopolskog položaja iz članka 46. stavak 3. ovog Zakona podrazumijeva se naročito:

-          korištenje posebnih pogodnosti prilikom uvoza robe (oslobađanje ili smanjivanje  uvoznih dažbina) uz uvećanje troškova trgovine iznad stvarnih radi stjecanja protupravne imovinske koristi,

-          kupnja robe iz uvoza po cijeni višoj od tržišne cijene.

 

Članak  50.

Zlouporaba monopolskog ili vladajućeg položaja trgovca na tržištu nastaje:

-          namjernim izravnim ili neizravnim utvrđivanjem vrlo visokih cijena ili privremeno niskih cijena ispod cijena koštanja, s ciljem preuzimanja ili zadržavanja vladajućeg  ili monopolskog  položaja,

-          diobom tržišta prema područjima ili vrstama robe ili prema grupama kupaca,

-          primjenom različitih uvjeta za istu ili odgovarajuću vrstu poslova različitim  trgovcima, čime ih se dovodi u nepovoljan natjecateljski položaj na tržištu,

-          nametanjem neuobičajenih uvjeta kompenzacije i plaćanja robe i usluga  kojima se ostvaruju pogodnosti i povlašteni položaj samo za  odabranoga  trgovca,

-          obustavom ili smanjenjem  opsega  proizvodnje, prodaje i kupnje na štetu potrošača,

-          suzdržavanjem  od prodaje robe ili usluga i stvaranjem zaliha radi povećanja cijena, ograničavanjem tehnološkog  razvitka i ulaganja,

-          sklapanjem ugovora pod uvjetima da drugi sudionik  prihvati dodatne obveze, koje po svojoj naravi ili po trgovačkim običajima nisu u svezi sa predmetom ugovora.

 

2. Nelojalna konkurencija

 

Članak  51.

Nelojalna konkurencija je radnja trgovca koja je suprotna zakonima  i dobrim  poslovnim običajima, kojima se nanosi ili može nanijeti šteta drugome trgovcu, drugoj pravnoj osobi ili potrošaču.

 

Članak  52.

Pod nelojalnom konkurencijom iz članka 51. ovog Zakona  podrazumijeva se naročito:

-          reklamiranje, oglašavanje ili nuđenje robe navođenjem podataka ili uporabom izričaja kojima se stvara ili se može stvoriti zabuna na tržištu, čime se određeni trgovac dovodi ili se može dovesti  u povoljniji  položaj,

-          davanje podataka drugom trgovcu koji mogu biti štetni  po ugled ili poslovanje tog trgovca,

-          prodaja robe s oznakom ili podacima koji stvaraju ili mogu stvoriti zabunu glede podrijetla, načina proizvodnje, količine, kakvoće ili drugih svojstava robe,

-          prikrivanje mana robe ili dovođenje na drugi način kupca u zabludu,

-          poduzimanje radnji usmjerenih na raskidanje poslovnog odnosa između drugih trgovaca ili radi sprečavanja, odnosno otežavanja osnivanja takvog poslovnog odnosa,

-          neopravdano neobavljanje ili jednostrano raskidanje ugovora o kupnji i prodaji robe ili drugog trgovačkog ugovora zbog zaključenja istog ili sličnog  ugovora sa drugim, čime se nanosi  ili može nanijeti šteta suugovaratelju,

-          oglašavanje prividne rasprodaje ili prividnog sniženja cijena robi, ili obavljanja drugih sličnih radnji koje dovode ili mogu dovesti potrošača u zabludu glede cijena,

-          neovlaštena upotreba tuđeg imena, tvrtke, žiga, oznake ili drugog vanjskog obilježja, ako se time stvara ili se može stvoriti zabuna na tržištu,

-          davanje  ovlasti drugom trgovcu da može koristiti njegova vanjska  obilježja, ako se time stvara  ili se može stvoriti zabuna na tržištu,

-          neovlašteno korištenje usluga trgovačkog putnika, trgovačkog predstavnika ili zastupnika drugog poduzeća.

 

 

3. Špekulacija

 

Članak  53.

Špekulacija je korištenje stanja na tržištu nastalog poremećajima u opskrbi  ili nezakonito povećanje cijena radi stjecanja protupravne imovinske koristi, a naročito:

-          prikrivanje robe, ograničenje ili obustava prodaje robe i druge radnje kojima se       prouzrokuje  poremećaj na tržištu,

-          uvjetovanje kupnje jedne robe kupnjom druge robe ili na drugi način uvjetovanje kupnje i prodaje robe,

-          prodaja robe na način i pod uvjetima kojima se kupcima otežava ili onemogućuje kupnja robe,

-          zaključenje fiktivnih ugovora o kupnji ili prodaji robe ili drugim poslovima trgovine,

-          neugovaranje roka isporuke ili isporuka robe poslije ugovorenog roka po cijeni višoj od cijene koja je vrijedila na dan isporuke robe određen ugovorom.

 

 

  4. Ograničenje  tržišta

 

Članak 54.

Ograničenjem tržišta smatraju se opći ili pojedinačni akti i radnje nadležnog tijela, trgovca ili druge pravne osobe kojima se, suprotno Ustavu i ovome Zakonu, ograničuje slobodna razmjena robe i slobodno nastupanje na tržištu ili na drugi način narušava konkurencija.

 

Članak  55.

Aktima i radnjama iz članka 54. ovog Zakona smatraju se akti i radnje  kojima se trgovac dovodi u neravnopravan položaj tako što mu se onemogućuje  širenje prodajne mreže, prodaja   robe ili se prisiljava  na prodaju koja nije sukladna njegovoj poslovnoj politici.  

                                

 

VII.  MJERE PRIVREMENOG OGRANIČENJA  TRŽIŠTA

 

Članak  56.

Privremene mjere ograničenja tržišta iz članka 4. stavak 2. ovog Zakona Vlada može   propisati samo ako se značajniji  poremećaji  na tržištu  ne mogu otkloniti  drugim mjerama poduzetim od strane nadležnih tijela i službi.

 

Članak  57.

Posebnim propisom iz članka 56. ovog Zakona Vlada će propisati:

-          zabranu trgovine određenim proizvodima, sirovinama i repromaterijalima,

-          određivanje posebnih uvjeta za trgovinu pojedinim proizvodima (kupnja po odobrenju kupnja na kartice i sl.),

-          obvezu određenim trgovcima da na tržište stave određene vrste i količine pojedinih proizvoda, odnosno da ih isporuče određenim korisnicima po propisanom redoslijedu,

-          obvezu određenim trgovcima da utemelje i drže u pričuvi određene vrste i količine proizvoda za potrebe robnih rezervi.

Mjere iz stavka 1. ovog članka mogu trajati dok traju okolnosti iz članka 4. stavak 2. ovog  Zakona, ali ne dulje od šest mjeseci.

 

 

VIII.       NADZOR

 

Članak  58.

Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona obavlja Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke.

Inspekcijski nadzor obavlja nadležna tržišna inspekcija i druga inspekcijska tijela sukladno ovlastima utvrđenim posebnim Zakonima.

 

Članak  59.

Nadležni tržišni inspektor rješenjem će zabraniti obavljanje trgovine i trgovačkih usluga  do otklanjanja nedostataka, ukoliko prilikom nadzora utvrdi da se djelatnost obavlja:

-          bez registracije ili mimo registracije,

-          bez odobrenja ili mimo odobrenja za rad izdanog od nadležnog tijela,

-          bez rješenja ili mimo rješenja nadležnog tijela kojim se utvrđuje da prostor u kome se obavlja trgovina i pružaju trgovačke usluge odgovara tehničkim i drugim propisanim uvjetima  za obavljanje djelatnosti.    

Žalba protiv ovog  rješenja  ne odgađa izvršenje  rješenja.

Ukoliko pravne i fizičke osobe i poslije rješenja o zabrani nastave obavljati zabranjenu djelatnost, a nakon što rješenje postane izvršno, nadležni inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja rješenja  po službenoj dužnosti.

 Tržišni inspektor može privremeno, do okončanja postupka, oduzeti robu osobama iz stavka 1. ovog članka, kao i osobama koje nemaju status trgovca u smislu odredbi ovog Zakona, o čemu izdaje  pismenu potvrdu.

 

Članak  60.

Ako su poslovni prostori, uređaji i oprema namijenjeni za obavljanje trgovine i trgovačkih usluga prestali ispunjavati propisane minimalne tehničke uvjete, tržišni inspektor će donijeti rješenje kojim će odrediti rok do kojega se nedostaci moraju otkloniti.

Ako se nedostaci iz stavka 1. ovog članka ne otklone u određenome roku, tržišni inspektor će donijeti rješenje  o zabrani obavljanja  djelatnosti u tom poslovnom prostoru, odnosno o zabrani potrebe uređaja i opreme.

U slučaju teže povrede higijensko-sanitarnih, zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi i stoke, nadležni inspektor će donijeti rješenje kojim će odmah zabraniti obavljanje djelatnosti, dok se utvrđeni nedostaci ne otklone.

Žalba protiv rješenja iz stavka 2. i 3.  ovog  članka ne odgađa  izvršenje rješenja. 

 

Članak  61.

Ako nadležni tržišni inspektor prilikom nadzora uoči da roba u prometu ne odgovara propisanoj kakvoći, uzet će uzorak iste na analizu, a rješenjem  će:

-          privremeno staviti  robu izvan prometa, ako se analizom utvrdi da je roba  propisane kakvoće, ali nije na propisan način deklarirana,

-          staviti robu izvan prometa, ukoliko se analizom utvrdi da ista po sastavu ne odgovara  propisanoj kakvoći.

Ako nadležni tržišni inspektor prilikom nadzora utvrdi da se u prodaji nalazi roba sa proteklim rokom upotrebe, ili ima očigledna oštećenja, dužan je izvršiti popis te robe, te rješenjem narediti  trgovcu da istu  stavi van prometa.

   Nadležno ministarstvo Županije Zapadnohercegovačke u suradnji sa nadležnim općinskim službama propisat će način neškodljivog stavljanja robe izvan prometa i uništavanja iste.

 

Članak  62.

Ako trgovac ne postupa sukladno odredbama članka 42.stavak 1.ovog Zakona, tržišni inspektor će rješenjem privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti, dok se nedostaci u tom poslovnom objektu  ne  otklone.

Žalba  ne odgađa izvršenje rješenja.

 

Članak  63.

Ako trgovac ili druga osoba koja nema status trgovca ne postupa  sukladno odredbama  članka  42. stavak 2., tržišni inspektor može privremeno, do okončanja  postupka, oduzeti robu, o čemu izdaje pismenu potvrdu.

 

 

IX.  KAZNENE  ODREDBE

 

Članak  64.

Novčanom kaznom u iznosu  od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM  kaznit će se za prekršaj trgovac pravna osoba ako poduzme mjere ili učini radnje koje, prema ovom Zakonu, predstavljaju:

-          monopolsko djelovanje iz članka 47.,49. i 50.,

-          nelojalne konkurencije  iz članka 52.,

-          špekulacije iz članka 53.,

-          ograničenja tržišta  iz članka  54..

 

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM.

Novčanom kaznom u iznosu  od 1000,00 KM do 1.500,00 KM  kaznit će se trgovac kao fizička osoba za prekršaj  iz  stavaka 1. ovog  članka.

 

Članak  65.

Novčanom kaznom u iznosu  od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM  kaznit će se za prekršaj trgovac pravna osoba ako:

  1. obavlja djelatnost bez odobrenja  nadležnog organa ili bez rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta  (članak 9. stavak 4. i članak 10.),

2.   ne vodi ažurno i  točno trgovačku knjigu i druge evidencije članak 42. stavak 1. i 5..

 

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom  kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM  kaznit će se trgovac kao fizička osoba za prekršaj iz članka  65.  stavak 1. ovog Zakona.

Uz novčanu kaznu za prekršaj  iz stavka  1. točka 1. ovog članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja robe koja je zatečena u prodaji.

 

Članak  66.

Novčanom kaznom u iznosu  od 1000,00 KM do 5.000,00 KM  kaznit će se za prekršaj trgovac pravna osoba ako :

 

1.        ne ispunjava  minimalno tehničke i druge propisane  uvjete za obavljanje trgovine i trgovačkih usluga ( članak 9. i 21.),

2.        obavlja djelatnost mimo odobrene djelatnosti u aktu o registraciji, odobrenju za  rad ili rješenju o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta (članak 9. stavak 4. i članak 10.),

3.        promijeni  poslovno sjedište  bez odobrenja nadležnog  organa (članak 14. stavak 5.),

4.        ne ustanovi tržni red i ne pridržava se tog reda  ( članak 30., 32., 33., 34. i 38.),

5.        ne postupa sukladno odredbama  članka 39.,

6.        ne postupa sukladno odredbama  članka 40. stavak 1. i 2.,

7.        ne postupa sukladno odredbama   članka 41.,

8.        u radnom vremenu u objektu gdje se vrši promet robom i uslugama ne drži trgovačku knjigu  (članak 42. stavak 1.),

9.        ne postupa sukladno odredbama članka 42. stavak 2., 3. i 4.,

10.    ne postupa sukladno odredbama   članka 43.,

11.    prodaje robu koja  ne odgovara propisanoj kakvoći (članak 61.).

 

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM.

Novčanom kaznom u iznosu  od 400,00 KM do 1.200,00 KM  kaznit će se trgovac kao fizička osoba za prekršaj iz članka  66.  stavak 1. ovog Zakona.

 

Članak  67.

Novčanom kaznom u iznosu  od 500,00 KM do 2.500,00 KM  kaznit će se za prekršaj  pravna  osoba iz članka 2. stavak 3. ovog Zakona  ako :

   1.  ne postupa sukladno odredbama  članka 41.,

   2.  ne postupa sukladno odredbama  članka 42. (stavak 1., 2., 3. i 4.). 

 

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM.

 Novčanom kaznom u iznosu  od 300,00 KM do 1.000,00 KM  kaznit će se za prekršaj  fizička osoba iz članka 2. stavak 3. ovog Zakona  ako ne postupa sukladno odredbama članka 67. stavak 1. ovog Zakona.

 

 

X. PRIJELAZNE  I ZAVRŠNE  ODREDBE

 

Članak  68.

Propise iz članka 9. i članka 42. donijet će Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke u roku od šest mjeseci  od  dana stupanja  na snagu ovog Zakona.

Do donošenja propisa iz stavka 1. ovog članka primjenjivat će se trenutno važeći propisi.

 

Članak  69.

Propise o radnom vremenu iz članka 40. stavak 3. donijet će Vlada Županije Zapadnohercegovačke na prijedlog Ministarstva gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog  Zakona.

 

Članak  70.

Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se sukladno propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovog Zakona.

 

Članak  71.

Danom  stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o trgovini (''Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke'',  broj 7/01).

 

Članak  72.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ''Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke''.

 

 

 

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA

- S K U P Š T I N A –

Broj: 01 - IX - 469/07

Široki Brijeg; 03. listopad 2007. Godine

 

 

 

 

 

Predsjednik
Vitomir Filipović

 

 

 Izmjene Zakona:

http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=145

 



ISPIS
Pitajte zastupnika?
Pitajte stručnu službu?


Grad Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovne i središte Zapadnohercegovačkog kantona

Općina Ljubuški
Ljubuški pripada primorskoj, mediteranskoj i nizinskoj Hercegovini.

Općina Posušje
Općina Posušje zauzima površinu od 461 km² i nalazi se u Zapadnohercegovačkoj županiji

Općina Grude
Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske




Copyright © Skupština ŽZH 2015 Sva prava pridržana.