ZAKON O NAMJEŠTENICIMA U TIJELIMA DRŽAVNE SLUŽBE U ŽUPANIJI ZAPADN0OHERCEGOVAČKOJ
ZAKONODAVSTVO - ZAKONI
01/01/2010


Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03 i 10/04 ) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke” broj:10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke na 18. sjednici održanoj 03. studenoga 2008. godine, donijela je

 

 

ZAKON

O NAMJEŠTENICIMA U TIJELIMA DRŽAVNE SLUŽBE U

ŽUPANIJI  ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ

 

 

I. TEMELJNE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se radno-pravni status namještenika u tijelima državne uprave Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Županija), grada i općina (u daljnjem tekstu: tijela državne službe), poslovi koje obavljaju namještenici, plaće, naknade i druga prava, dužnosti i odgovornosti iz radnog odnosa i druga pitanja koja se odnose na radno-pravni status namještenika u tijelima državne službe u Županiji.

 

Članak 2.

Na radno-pravni status namještenika u tijelima državne službe primjenjuje se Zakon o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 43/99, 32/00 i 29/03) i drugi opći propisi o radu i kolektivni ugovori, osim u pitanjima koja su regulirana ovim Zakonom.

 

Članak 3.

Namještenici su osobe koje u tijelima državne službe obavljaju poslove utvrđene u popisu iz člana 6. ovog Zakona.

 

Članak 4.

1. Struktura namještenika u tijelima državne službe u Županiji okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Županije, prema posljednjem popisu stanovništva.

2. Vlada Županije nadzire zastupljenost namještenika u tijelima državne službe, na temelju izvješća Agencije za državnu službu Županije i poduzimaju odgovarajuće mjere da se ostvari načelo iz stavka 1. ovog članka.

 

Članak 5.

Namještenici tijela državne službe imaju pravo po slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega učlaniti u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata, kao i pravo na štrajk u skladu sa zakonom.

 

 

 

 

 

 

II. POSLOVI NAMJEŠTENIKA

 

Članak 6.

1. Namještenici obavljaju poslove iz nadležnosti tijela državne službe koji su funkcionalno povezani sa poslovima temeljne djelatnosti iz nadležnosti tih tijela utvrđenih propisom Vlade Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Vlada Županije) donesenim na temelju odredbi Zakona o državnim službenicima u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj (u daljnjem tekstu: Zakon o državnim službenicima) i koji neposredno doprinose da se poslovi temeljne djelatnosti mogu u cjelini, pravilno i efikasno obavljati (u daljnjem tekstu: dopunski poslovi temeljne djelatnosti i poslovi pomoćne djelatnosti).

2. Dopunski poslovi temeljne djelatnosti odnose se na određene stručno-operativne, informativno-dokumentacijske, računovodstveno-materijalne i administrativno-tehničke poslove, a poslovi pomoćne djelatnosti odnose se na operativno-tehničke i pomoćne poslove.

3. Sadržaj poslova iz stavka 2. ovog članka, njihova vrsta, složenost i uvjeti za obavljanje tih poslova utvrđuju se podzakonskim propisom koji donosi Vlada Županije na prijedlog ministra pravosuđa i uprave Županije.

4. Vlada Županije može svojim propisom utvrditi dopunske poslove temeljne djelatnosti i poslove pomoćne djelatnosti iz nadležnosti županijskih, gradskih i općinskih tijela državne službe koji nisu obuhvaćeni propisom iz stavka 3. ovog članka.

5. Propisom iz stavka 3. i 4. ovog članka utvrđuju se i kategorije radnih mjesta namještenika, što se određuje prema vrsti i složenosti dopunskih poslova temeljne djelatnosti i poslova pomoćne djelatnosti.

 

Članak 7.

Radna mjesta namještenika sa opisom poslova i uvjetima za njihovo obavljanje utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe u skladu sa ovim Zakonom i propisom koji se donosi na temelju stavka 3., odnosno stavka 4. članka 6. ovog Zakona.

 

 

III. DUŽNOSTI I PRAVA NAMJEŠTENIKA

 

Članak 8.

Namještenik je dužan obavljati sve poslove predviđene opisom poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i dužan je te poslove obavljati savjesno, stručno i nepristrano u skladu sa zakonom i drugim propisima.

 

Članak 9.

1. Namještenik je dužan izvršavati naredbe rukovoditelja tijela državne službe i rukovoditelja ustrojbene jedinice (u daljnjem tekstu: šef jedinice) koje se odnose na obavljanje službenih poslova utvrđenih u opisu radnog mjesta na koje je raspoređen i postupati po tim naredbama ako nisu suprotne zakonu i drugim propisima.

2. Ako namještenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita ili njeno izvršenje može izazvati materijalnu štetu, ima pravo upozoriti izdavatelj naredbe na te činjenice.

3. Ako izdavatelj naredbe i pored upozorenja ostane pri naredbi, u tom slučaju dužan je naredbu izdati u pisanoj formi, ako već nije izdana u toj formi. Ako je tu naredbu izdao šef jedinice namještenik će o toj naredbi upoznati rukovoditelja koji je nadređen šefu jedinice, a onda postupiti po naredbi, osim ako naredba predstavlja kazneno djelo kada namještenik ima pravo odbiti izvršenje takve naredbe i taj slučaj prijaviti nadležnom tužiteljstvu.

4. Ako namještenik izvrši pisanu naredbu čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, u tom slučaju namještenik odgovara zajedno sa izdavateljem te naredbe.

5. Namještenik ne može biti pozvan na stegovnu ili drugu odgovornost zbog primjedbi stavljenih na naredbu prema stavku 2. i 3. ovog članka.

 

 

Članak 10.

1. Namještenik je dužan posao svog radnog mjesta obavljati objektivno i profesionalno i ne smije tražiti, niti prihvaćati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, nagradu u novcu ili uslugama i slično.

2. Namještenik je dužan izbjegavati poduzimanje takvih aktivnosti ili radnji u obavljanju svog službenog posla kojima se otežava, ili onemogućava ostvarivanje prava i dužnosti građana, ili pravnih osoba i u tom cilju ne smije iznositi svoja politička opredjeljenja i ne smije zloupotrebljavati svoja vjerska uvjerenja.

 

Članak 11.

1. Namještenik je dužan čuvati službenu tajnu predviđenu zakonom ili drugim propisima i ta obaveza važi najduže jednu godinu po prestanku radnog odnosa, ako ga rukovoditelj tijela državne službe te obaveze ne oslobodi ranije.

2. Rukovoditelj tijela državne službe može namještenika osloboditi obaveze čuvanja službene tajne u upravnom ili sudskom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku u tom postupku.

3. Oslobađanje od obaveze čuvanja službene tajne u smislu stavka 1. i 2. ovog člana obavlja se rješenjem.

 

Članak 12.

1. Namještenik uživa zaštitu od prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja njegovog tjelesnog i moralnog integriteta u tijelu obavljanja službenih poslova radnog mjesta na koje je postavljen.

2. Rukovoditelj tijela državne službe i šef jedinice dužni su po prijavi namještenika, ili sindikata, ili nakon saznanja na drugi način o ugrožavanju namještenika, u smislu stavka 1. ovog članka, poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu tog namještenika.

3. Sa mjerama iz stavka 2. ovog članka, koje su poduzete radi zaštite namještenika, obavezno se upoznaju namještenik i sindikat.

 

Članak 13.

Rukovoditelj tijela državne službe i šef jedinice dužni su se prema namješteniku odnositi na način kojim se poštuje njegovo ljudsko dostojanstvo i njegov tjelesni i moralni integritet (zabrana vrijeđanja, omalovažavanja i maltretiranja na bilo koji način na koji se vrijeđa ljudsko dostojanstvo i moralni integritet).

 

Članak 14.

Etički kodeks za državne službenike koji se donosi prema Zakonu o državnim službenicima shodno se primjenjuje i na namještenike u tijelima državne službe.

 

 

 

 

IV. ODLUČIVANJE O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA NAMJEŠTENIKA

 

Članak 15.

1. O pravima, dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa na temelju ovog, drugih zakona i podzakonskih propisa odlučuje rukovoditelj tijela državne službe osim kada je ovim Zakonom ili drugim propisima utvrđeno da o nekom pitanju odlučuje drugo tijelo, s tim što o pravima, dužnostima i odgovornostima namještenika u općinskim i gradskim tijelima državne službe odlučuje općinski načelnik, odnosno gradonačelnik (u daljnjem tekstu: rukovoditelj tijela državne službe).

2. O pravima, dužnostima i odgovornostima iz stavka 1. ovog članka odlučuje se rješenjem.

3. Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.

 

Članak 16.

1. Protiv rješenja iz članka 15. stavak 2. ovog Zakona namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi priziv Odboru državne službe za prizive reguliranom u Zakonu o državnim službenicima (u daljnjem tekstu: Odbor za prizive), ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

2. Priziv odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno.

3. Rješenje Odbora za prizive doneseno po žalbi iz stavka 1. ovog članka je konačno.

4. Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po prizivu.

 

Članak 17.

Medijator državne službe predviđen Zakonom o državnim službenicima djeluje kao posrednik u svim pitanjima koja se odnose na radno-pravni status namještenika.

 

 

V. RASPOREĐIVANJE NAMJEŠTENIKA NA RADNA MJESTA, POPUNA UPRAŽNJENIH RADNIH MJESTA, ZAPOŠLJAVANJE I OCJENA RADA

 

 

1. Raspoređivanje i postavljanje namještenika na radno mjesto

 

Članak 18.

Rukovoditelj tijela državne službe rješenjem raspoređuje i postavlja namještenika na odgovarajuće radno mjesto za koje ispunjava sve uvjete utvrđene u pravilniku o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe.

 

Članak 19.

1. Kada u tijelu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto namještenika, rukovoditelj tog tijela prvo razmatra da li se može na to radno mjesto premjestiti namještenik koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u okviru tijela državne službe. Taj premještaj može se obaviti po potrebi službe ili na zahtjev namještenika.

2. Prilikom odlučivanja o premještanju namještenika na upražnjeno radno mjesto u obzir se uzimaju ocjene rada koje je namještenik dobio na radnom mjestu na kojem se nalazi, kao i njegovo ukupno angažiranje i rezultati rada koje je postigao na svom radnom mjestu.

3. Premještaj se obavlja donošenjem rješenja kojim se vrši raspoređivanje na radno mjesto iz stavka 1. ovog članka.

 

 

2. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos

 

Članak 20.

O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovoditelj tijela državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe.

 

3. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog natječaja

 

Članak 21.

1. Popuna upražnjenog radnog mjesta u tijelu državne službe prvo se obavlja putem preuzimanja namještenika iz drugog tijela državne službe o čemu se objavljuje interni natječaj.

2. Interni natječaj objavljuje rukovoditelj tijela državne službe. Natječaj se objavljuje na oglasnoj tabli tijela državne službe ili na drugi pogodan način koji osigurava da se zainteresirani kandidati upoznaju sa natječajem. Pravo prijavljivanja na ovaj natječaj imaju namještenici iz tijela državne službe svih razina vlasti u Županiji.

3. Natječaj ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja.

4. Interni natječaj sadrži:

a) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta,

            b) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta,

            c) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na natječaj,

            d) rok trajanja natječaj,

            e) adresu za podnošenje prijava na natječaj.

 

Članak 22.

1. Rukovoditelj tijela državne službe formira povjerenstvo za provođenje internog natječaja. Povjerenstvo se sastoji od tri člana od kojih je jedan predstavnik sindikata kojeg odredi sindikat, ako su namještenici tog tijela organizirani u sindikat, a ako nisu organizirani u sindikat u tom slučaju član povjerenstva je medijator državne službe. Povjerenstvo se formira za svaki interni natječaj.

2. Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka razmatra sve prijave podnesene na interni natječaj i utvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju sve uvjete natječaja i listu kandidata koji ne ispunjavaju sve uvjete internog natječaja o čemu se sastavlja zapisnik. Lista se utvrđuje prema svim činjenicama koje su tražene internim natječajem.

3. Rukovoditelj tijela državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete internog natječaja o čemu se donosi pisano rješenje, a za kandidate koji nisu primljeni u radni odnos izdaje se pisano obavještenje, koje sadrži razlog zašto nije primljen u radni odnos i podatke o kandidatima koji su primljeni u radni odnos.

4. Protiv rješenja, odnosno obavijesti iz stavka 3. ovog članka može se izjaviti priziv u skladu sa člankom 26. ovog Zakona.

5. Primljeni namještenik polazi na posao kada rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno.

 

 

 

 

4. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog natječaja

 

Članak 23.

1. Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog natječaja onda se popuna tog radnog mjesta obavlja putem javnog natječaja.

2. Javni natječaj objavljuje se u najmanje dva različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije.

3. Javni natječaj sadrži opće uvjete iz članka 24. ovog Zakona i posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe za radno mjesto koje se popunjava.

4. Rok za javni natječaj ne može biti kraći od 15 dana računajući od dana objave natječaja prema stavku 2. ovog članka.

5. Provođenje javnog natječaja obavlja se na način propisan u članku 22. ovog Zakona.

 

Članak 24.

1. U radni odnos u tijelo državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete:

            a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,

            b) da je punoljetna;

            c) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta;

            d) da ima vrstu i stupanj školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe;

            e) da u posljednje dvije godine od dana objave javnog natječaja nije otpuštena iz tijela državne službe kao rezultat stegovne kazne na bilo kojem nivou vlasti u Županiji, Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini;

            f) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine.

2. Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u tijelu državne službe, radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života.

 

Članak 25.

1. Rukovoditelj tijela državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog natječaja.

2. Prijem u radni odnos obavlja se rješenjem koje sadrži:

            a) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos;

            b) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi;

            c) platni razred;

            d) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme);

            e) trajanje probnog rada i

            f) datum stupanja na posao.

3. Namještenik polazi na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno.

4. Kandidati koji nisu primljeni u radni odnos, a ispunjavaju sve uvjete javnog natječaja predstavljaju rezervnu listu uspješnih kandidata i ta lista se čuva do isteka probnog rada za primljenog kandidata i koristi se pod uvjetima utvrđenim u stavku 1. članka 29. ovog Zakona.

 

Članak 26.

1. Kandidat koji nije primljen u radni odnos ima pravo da po prijemu obavještenja o izboru primljenih kandidata, na obavještenje, odnosno rješenje o prijemu u radni odnos izjavi priziv Odboru za prizive u roku od osam dana od dana prijema rješenja, odnosno obavijesti.

2. Priziv iz stavka 1. ovog članka zadržava izvršenje rješenja o prijemu u radni odnos.

3. Rješenje Odbora za prizive doneseno po prizivu je konačno.

 

Članak 27.

Odredbe Zakona o državnim službenicima koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u tijelo državne službe primjenjuju se i na namještenike u tijelima državne službe.

 

5. Probni rad

Članak 28.

1. Namještenici koji se primaju u radni odnos putem javnog natječaja podliježu obavezi probnog rada koji traje tri mjeseca.

2. Neposredni šef jedinice prati rad namještenika u tijeku trajanja probnog rada i daje ocjenu o njegovim stručnim sposobnostima koje je pokazao na probnom radu. Ocjena se daje pisano i mora biti obrazložena.

3. Ocjena rada može biti zadovoljavajuća ili nezadovoljavajuća.

4. Ako je ocjena zadovoljavajuća rukovoditelj tijela državne službe donosi rješenje kojim potvrđuje postavljanje namještenika na radno mjesto, a ako je ocjena nezadovoljavajuća u tom slučaju donosi se rješenje o prestanku radnog odnosa tom namješteniku. To rješenje donosi se uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata, ako su namještenici tog tijela državne službe organizirani u sindikat, a ako namještenik nije član sindikata pribavlja se mišljenje medijatora državne službe.

5. Iznimno, namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom, može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u tijeku produženog probnog rada o čemu rukovoditelj tijela državne službe donosi rješenje.

6. Nakon isteka produženog probnog rada iz stavka 5. ovog članka postupa se na način predviđen u odredbama stavka 3. i 4. ovog članka.

 

Članak 29.

1. U slučaju kada se donese rješenje o prestanku radnog odnosa namješteniku iz razloga predviđenih u članku 28. stavak 4. ovog Zakona, rukovoditelj tijela državne službe prima u radni odnos sljedećeg kandidata sa rezervne liste iz članka 25. stavak 4. ovog Zakona i tog kandidata postavlja na to radno mjesto.

2. Primljeni namještenik iz stavka 1. ovog članka podliježe probnom radu u skladu sa odredbama članka 28. ovog Zakona.

 

6. Radni odnos na određeno vrijeme

Članak 30.

1. Za obavljanje izvanrednih, ili privremenih, ili povremenih poslova, ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine.

2. Poslovi iz stavka 1. ovog članka postoje onda kada njihovo obavljanje po svojoj prirodi traje određeno vrijeme i kada zbog toga ne postoje uvjeti da se za obavljanje tih poslova u pravilniku o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe otvori radno mjesto za radni odnos na neodređeno vrijeme.

3. Radni odnos na određeno vrijeme, u smislu stavka 1. ovog članka, zasniva se uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovog članka.

4. Ako u tijelu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto namještenika na kojem se prema opisu poslova tog radnog mjesta obavljaju poslovi iz stavka 1. ovog članka, u tom slučaju za obavljanje tih poslova ne može se zasnovati radni odnos na određeno vrijeme.

5. Ako je radni odnos na određeno vrijeme zasnovan suprotno odredbama stavka od 1. do 4. ovog članka takav radni odnos smatrat će se radnim odnosom na neodređeno vrijeme.

6. Radni odnos na određeno vrijeme može se zasnovati i u slučaju zamjene odsutnog namještenika, koji traje do povratka odsutnog namještenika na posao.

7. Postupak prijema namještenika u radni odnos na određeno vrijeme provodi se prema odredbama članka od 23. do 26. ovog Zakona.

 

 

 

 

7. Stručni upravni ispit

Članak 31.

1. Namještenici koji se nalaze na radnim mjestima na kojima se obavljaju dopunski poslovi temeljne djelatnosti, u skladu sa propisom iz članka 6. ovog Zakona, podliježu obavezi polaganja stručnog upravnog ispita.

2. Namještenici iz tijela državne službe na svim razinama vlasti u Županiji stručni upravni ispit polažu pred povjerenstvom kojeg imenuje ministar pravosuđa i uprave Županije.

3. Stručni upravni ispiti položeni pred povjerenstvom iz stavka 2. ovog članka važe u svim tijelima državne službe na svim razinama vlasti u Županiji, Federaciji i Bosni i Hercegovini.

4. Stručni upravni ispit sastoji se iz provjere znanja iz područja koje su potrebne za obavljanje poslova iz nadležnosti tijela državne službe koji se odnose na poslove namještenika.

 

Članak 32.

1. Namještenici koji su se zatekli u radnom odnosu u tijelima državne službe na dan stupanja na snagu ovog Zakona, a nemaju položen stručni upravni ispit dužni su taj ispit položiti u roku od šest mjeseci od dana donošenja propisa iz stavka 6. ovog članka, a ako se radi o pripravniku on stručni upravni ispit polaže u roku utvrđenom u članku 37. stavak 3. ovog Zakona.

2. Namještenici srednje školske spreme koji za vrijeme prijema u radni odnos u tijelo državne službe imaju navršen radni staž u trajanju od šest, odnosno devet mjeseci od dana stjecanja više školske spreme, a nisu položili stručni upravni ispit mogu se primiti u radni odnos, ali su dužni taj ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema u radni odnos u tijelo državne službe.

3. Namješteniku koji ne položi stručni upravni ispit u roku iz stavka 1. i 2. ovog članka prestaje radni odnos u tijelu državne službe o čemu se donosi rješenje.

4. Iznimno, ako namještenik iz stavka 1. i 2. ovog članka iz opravdanih razloga nije mogao izaći na polaganje stručnog upravnog ispita u predviđenom roku može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje medijatora državne službe produžiti rok za polaganje ispita do tri mjeseca o čemu rukovoditelj tijela državne službe donosi posebno rješenje.

5. Sredstva za polaganje stručnog upravnog ispita namještenika iz stavka 1. i 2. ovog članka osigurava tijelo državne službe iz kojeg namještenik polaže stručni upravni ispit, a sredstva za polaganje popravnog ispita snosi namještenik.

6. Sadržaj i način polaganja stručnog upravnog ispita namještenika iz članka 31. stavak 1. i 2. ovog Zakona uređuje se propisom ministra pravosuđa i uprave Županije.

 

 

8. Stručno osposobljavanje

Članak 33.

1. Namještenik je obavezan da se u tijeku rada neprestano stručno osposobljava za uspješno i pravilno obavljanje poslova svog radnog mjesta, a što se ostvaruje putem osobnog rada na svom stručnom osposobljavanju, kao i putem sudjelovanja na savjetovanjima, seminarima i drugim sličnim oblicima stručnog osposobljavanja koje organizira tijelo državne službe ili druge institucije.

2. Sredstva za stručno osposobljavanje iz stavka 1. ovog članka planiraju se i osiguravaju u okviru sredstava za rad tijela državne službe.

 

 

 

9. Ocjena rada

Članak 34.

1. Rad namještenika podliježe radnom ocjenjivanju svake godine i obavezno se obavlja u siječnju za prethodnu kalendarsku godinu, s tim da se ne ocjenjuju namještenici koji su u kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.

2. Ocjena rada zasniva se na rezultatima rada koje namještenik postigne u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta na kojem se nalazi i ciljevima koje je za dati vremenski period utvrdio rukovoditelj tijela državne službe.

3. Ocjena rada može biti nezadovoljava, zadovoljava, uspješan i naročito uspješan.

4. Ocjena nezadovoljava mora biti posebno obrazložena.

 

Članak 35.

1. Ocjenu rada utvrđuje rješenjem rukovoditelj tijela državne službe na prijedlog neposredno nadređenog šefa jedinice ako je ocjena usuglašena sa rukovoditeljem tijela državne službe, a ako jedinica ne postoji ocjenu rada rukovoditelj daje samostalno. Ocjena rada utvrđuje se prema rezultatima rada koje je namještenik postigao u tijeku godine na blagovremenom, pravilnom, zakonitom i stručnom obavljanju svih poslova svog radnog mjesta.

2. Primjerak rješenja o ocjeni rada ulaže se u osobni dosje namještenika, a drugi primjerak dostavlja namješteniku.

 

Članak 36.

Namješteniku čiji je rad u posljednje dvije uzastopne godine ocijenjen ocjenom nezadovoljava prestaje radni odnos u tijelu državne službe o čemu se donosi rješenje. To rješenje donosi se uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe.

 

10. Vježbenici

Članak 37.

1. Osoba koja se prvi put zapošljava nakon završene škole prima se u radni odnos u tijelo državne službe u svojstvu vježbenika radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad u struci.

2. Prijem vježbenika u radni odnos obavlja se putem javnog oglasa koji se provodi na način propisan u odredbama članka od 23. do 26. ovog Zakona.

3. Vježbenik se prima u radni odnos na period trajanja vježbeničkog staža koji za vježbenike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci, a za vježbenike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem vježbenik polaže stručni upravni ispit. Taj ispit polaže se pred odgovarajućim povjerenstvom iz članka 31. stavak 2. ovog Zakona, a prema propisu koji se donosi na temelju članka 32. stavak 6. ovog Zakona.

 

Članak 38.

Vježbenik koji uspješno položi stručni upravni ispit postavlja se bez javnog natječaja na radno mjesto namještenika svoje struke, ako u tijelu državne službe ima upražnjeno odgovarajuće radno mjesto namještenika i ako postoji potreba za popunom tog radnog mjesta, a ako ne postoji takvo radno mjesto vježbeniku prestaje radni odnos u tijelu državne službe o čemu rukovoditelj tijela državne službe donosi posebno rješenje.

 

 

 

 

11. Prekobrojnost

Članak 39.

1. Prekobrojnost namještenika može nastati kao posljedica reorganizacije, ili smanjenja poslova tijela državne službe, ili njihovog ukidanja, a koji se nakon tih promjena ne mogu rasporediti na odgovarajuće radno mjesto namještenika u tijelu državne službe koji je preuzeo poslove tijela koji je zbog tih promjena prestao sa radom.

2. Rukovoditelj tijela državne službe proglašava namještenika prekobrojnim u skladu sa ovim Zakonom i kolektivnim ugovorom, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata, a ako namještenici nisu organizirani u sindikat u tom slučaju mišljenje se pribavlja od medijatora državne službe.

3. Radno-pravni status namještenika koji je proglašen prekobrojnim rješava se na sljedeći način i to:

            a) rasporedom na slično radno mjesto u okviru istog tijela državne službe ako postoji takvo upražnjeno radno mjesto;

            b) premještanjem u drugo tijelo državne službe istog ili različitog nivoa vlasti na isto ili slično radno mjesto, ako postoji takvo upražnjeno radno mjesto;

            c) ukoliko premještanje nije moguće namješteniku se nudi prijevremeno umirovljenje u skladu sa zakonom, ako takva mogućnost postoji;

            d) ukoliko prijevremeno umirovljenje nije moguće, rukovoditelj tijela državne službe donosi rješenje o prestanku radnog odnosa prekobrojnom namješteniku.

4. Namještenik za koga je doneseno rješenje o prestanku radnog odnosa, u smislu točke 4. stavak 3. ovog članka, ima pravo na otpremninu u skladu sa člankom 47. ovog Zakona i na naknadu za slučaj nezaposlenosti, u skladu sa zakonom kojim je regulirano pitanje nezaposlenosti.

 

 

VI. PLAĆE I NAKNADE

 

1. Plaće namještenika

Članak 40.

1. Namještenik ima pravo na plaću utvrđenu za radno mjesto na koje je postavljen.

2. Osnovna plaća namještenika utvrđuje se tako što se polazna osnovica za plaću pomnoži sa koeficijentom platnog razreda u koji je raspoređeno radno mjesto namještenika i povećava se na temelju radnog staža namještenika za 0,5 % za svaku započetu godinu mirovinskog staža, a najviše do 20 %.

3. Polazna osnovica za obračun plaća namještenika u svim tijelima državne službe svih nivoa vlasti u Županiji je jedinstvena, a čini je polazna osnovica za obračun plaća državnih službenika koja se utvrđuje na način propisan Zakonom o državnim službenicima.

 

Članak 41.

1. Koeficijente za platne razrede namještenika utvrđuju sljedeća tijela i to:

a) za namještenike iz županijskih tijela državne službe utvrđuje Vlada Županije na usuglašen prijedlog ministra pravosuđa i uprave Županije i ministra financija Županije;

b) za namještenike iz općinskih, odnosno gradskih tijela državne službe utvrđuje općinsko, odnosno gradsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.

2. Koeficijenti iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se za sva radna mjesta koja su utvrđena u propisu iz članka 6. stavak 3. ovog Zakona.

 

 

 

2. Povećanje plaće na temelju rezultata rada

Članak 42.

1. Namješteniku se može povećati plaća svake kalendarske godine na temelju dobivene ocjene rada za prethodnu kalendarsku godinu, i to:

a) za ocjenu rada "izuzetno uspješan“ može se povećati plaća najviše do 10% od osnovne plaće utvrđene za radno mjesto na koje je postavljen;

b) za ocjenu rada "uspješan“ može se povećati plaća najviše do 5% od osnovne plaće utvrđene za radno mjesto na koje je postavljen.

2. Povećanje plaće iz stavka 1. ovog članka može se izvršiti samo ako su u proračunu tijela državne službe osigurana sredstva za tu namjenu i važi samo za kalendarsku godinu za koju je to povećanje utvrđeno.

 

 

3. Dodaci na plaće

Članak 43.

1. Za namještenike koji rade na radnim mjestima na kojima se obavljaju poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada štetni po zdravlje može se utvrditi pravo na poseban dodatak u visini do 20 % od osnovice iz članka 40. stavak 3. ovog Zakona.

2. Poslovi i procent dodatka na plaću iz stavka 1. ovog članka, kao i pravo na povećanje plaće za rad noću, prekovremeni rad i za rad u dane državnog blagdana utvrđuju sindikat i Vlada Županije kolektivnim ugovorom.

 

4. Plaća namještenika za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog odsustva i bolovanja

Članak 44.

Namještenik ima pravo na punu plaću za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i za prva 42 dana odsustva sa posla zbog bolesti ili invalidnosti, kao i za vrijeme suspenzije, ako posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom za pojedine od tih slučajeva nije drugačije određeno.

 

5. Naknade

Članak 45.

1. Namještenik ima pravo na naknadu za:

a) troškove prijevoza na posao i sa posla;

b) ishranu za vrijeme rada;

c) regres za godišnji odmor;

d) slučaj teže bolesti namještenika, ili člana njegove uže obitelji, ili u slučaju smrti člana uže obitelji i namještenika kada naknada pripada članovima njegove obitelji;

e) troškove za edukaciju;

f) jubilarne nagrade;

g) otpremninu pri odlasku u mirovinu.

2. Uvjeti za ostvarivanje naknada iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se propisom Vlade Županije koji se za ove naknade donosi za državne službenike na temelju Zakona o državnim službenicima.

3. Visinu naknada iz stavka 1. ovog članka ugovaraju kolektivnim ugovorom sindikat i Vlada Županije.

 

 

 

 

6. Pravo na otpremninu u slučaju prekobrojnosti

Članak 46.

1. U slučaju prestanka radnog odnosa namještenika nastalog zbog prekobrojnosti iz članka 39. ovog Zakona, namještenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje šest njegovih neto mjesečnih plaća.

2. Namještenik iz stavka 1. ovog članka sa radnim stažom dužim od šest godina ima pravo na jedan dodatni mjesec otpremnine za svaku dodatnu godinu radnog staža. Otpremnina za namještenike koji imaju više od 12 godina radnog staža jednaka je iznosu od dvanaest njegovih neto jednomjesečnih plaća.

 

7. Pravilnik o plaćama i naknadama

Članak 47.

1. Rukovoditelj tijela državne službe dužan je donijeti pravilnik o plaćama i naknadama.

2. Pravilnik se donosi u skladu sa ovim Zakonom, podzakonskim propisima i kolektivnim ugovorom.

 

 

VII. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

 

1. Radno vrijeme

Članak 48.

1. Radno vrijeme namještenika u tijelima državne službe iznosi 40 sati u tjednu raspoređenih na najmanje pet radnih dana.

2. Raspored radnog vremena namještenika je isti kao radno vrijeme državnih službenika u tijelima državne službe.

 

2. Godišnji odmor

Članak 49.

1. Namještenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18, a najviše 30 radnih dana, s tim što se dužina godišnjeg odmora svakog namještenika utvrđuje pravilnikom o radnim odnosima tijela državne službe u skladu sa kolektivnim ugovorom.

2. Dužinu i raspored korištenja godišnjeg odmora, u skladu sa odredbama stavka 1. ovog članka, utvrđuje rukovoditelj tijela državne službe, a koristi se na temelju rješenja koje donosi taj rukovoditelj.

3. U dužinu godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora (subota i nedjelja) i dani državnih praznika i bolovanja, osim ako subota po rasporedu tjednog radnog vremena predstavlja radni dan.

 

3. Plaćeno i neplaćeno odsustvo

Članak 50.

1. Namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini koje se može koristiti pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom.

2. Namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju i pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom.

 

 

 

 

VIII. STEGOVNA ODGOVORNOST NAMJEŠTENIKA

 

1. Zajedničke odredbe

Članak 51.

1. Namještenici odgovaraju stegovno za povredu službene dužnosti.

2. Odgovornost za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja ne isključuje stegovnu odgovornost, pod uvjetom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu službene dužnosti.

3. Oslobađanje od kaznene odgovornosti, odnosno prekršaja ne predstavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je izvršeno djelo zakonom propisano kao povreda službene dužnosti.

 

Članak 52.

Namještenik stegovno odgovara za povrede službene dužnosti utvrđene ovim ili drugim zakonom ili podzakonskim propisom Vlade Županije.

 

2. Povrede službene dužnosti

Članak 53.

1. Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.

2. Lake povrede službene dužnosti su:

a) učestalo kašnjenje na posao, ili raniji odlazak sa posla bez odobrenja;

b) napuštanje posla u tijeku radnog vremena bez odobrenja, ili iz neopravdanih razloga;

c) neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije;

d) neopravdan izostanak sa posla dva dana uzastopno ili tri dana tijekom jednog mjeseca;

e) neobavještavanje tijela državne službe o spriječenosti dolaska na posao duže od jednog dana bez opravdanih razloga.

3. Teške povrede službene dužnosti namještenika predstavljaju povrede službene dužnosti utvrđene za državne službenike u Zakonu o državnim službenicima.

 

 

 

 

3. Stegovne mjere i stegovne kazne

Članak 54.

Za učinjene povrede službene dužnosti iz članka 53. ovog Zakona namješteniku se mogu izreći sljedeće stegovne mjere i stegovne kazne i to:

a) za lake povrede službene dužnosti izriču se stegovne mjere:

- opomena,

- javna opomena;

b) za teške povrede službene dužnosti izriču se stegovne kazne:

- novčana kazna do 40% od osnovne plaće namještenika na period do šest mjeseci,

- suspenzija prava na povećanje plaće u smislu članka 42. ovog Zakona u periodu od najviše dvije godine,

- prestanak radnog odnosa u tijelu državne službe.

 

4. Stegovni postupak

Članak 55.

1. Stegovni postupak protiv namještenika zbog povrede službene dužnosti pokreće se na zahtjev rukovoditelja tijela državne službe. Zahtjev se podnosi onda kada rukovoditelj tijela državne službe sazna, ili dođe do podataka da je namještenik učinio povredu službene dužnosti.

2. Svaki namještenik koji raspolaže podacima da je određeni namještenik učinio povredu službene dužnosti može podnijeti prijavu za pokretanje stegovnog postupka koja mora biti obrazložena.

3. Prijava se podnosi rukovoditelju tijela državne službe.

 

Članak 56.

1. Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se prvostupanjskom stegovnom povjerenstvu (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko povjerenstvo).

2. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka sadrži: ime i prezime namještenika protiv kojeg se podnosi zahtjev, radno mjesto na kojem se nalazi, opis povrede službene dužnosti, mjesto i vrijeme kada je povreda učinjena, oznaka zakonske odredbe u kojoj je propisana ta povreda službene dužnosti, nastale posljedice, dokaze na kojima se zasniva zahtjev i druge činjenice važne za stegovnu odgovornost namještenika.

3. Uz zahtjev se prilažu i dokazi ako se sa njima raspolaže.

4. Pokretanje i vođenje stegovnog postupka protiv namještenika zastarijeva u rokovima koji su predviđeni za pokretanje i vođenje stegovnog postupka protiv državnih službenika na temelju Zakona o državnim službenicima.

 

Članak 57.

Prvostupanjski i drugostupanjski stegovni postupak za stegovnu odgovornost namještenika provodi se shodnom primjenom pravila stegovnog postupka koja su utvrđena propisom Vlade Županije za stegovnu odgovornost državnih službenika na temelju Zakona o državnim službenicima.

 

5. Izricanje stegovnih kazni

Članak 58.

1. Stegovne kazne izriču se rješenjem.

2. Zaključkom se obustavlja postupak, odbacuje prijedlog za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti i odlučuje o drugim radnjama koje se tiču stegovnog postupka.

 

 

Članak 59.

1. Na prvostupanjsku odluku (rješenje i zaključak) prvostupanjskog povjerenstva može se izjaviti priziv drugostupanjskom stegovnom povjerenstvu (u daljnjem tekstu: drugostupanjsko povjerenstvo).

2. Priziv se izjavljuje u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, odnosno zaključka.

3. Rješenje drugostupanjskog povjerenstva doneseno po prizivu je konačno.

 

Članak 60.

1. Rukovoditelj tijela državne službe izvršava konačna rješenja donesena u stegovnom postupku.

2. Sredstva od novčanih kazni izrečenih u stegovnom postupku unose se u proračun iz kojeg se financiraju tijela državne službe.

 

6. Tijela za vođenje stegovnog postupka

Članak 61.

1. Prvostupanjski stegovni postupak zbog povrede službene dužnosti vodi prvostupanjsko povjerenstvo kojeg rješenjem imenuje rukovoditelj tijela državne službe, uz pribavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe, ako u tijelu državne službe nije organiziran sindikat.

2. Dva ili više tijela državne službe mogu sporazumno imenovati zajedničko prvostupanjsko povjerenstvo za vođenje stegovnog postupka.

3. Prvostupanjsko povjerenstvo ima predsjednika i dva člana koji se imenuju na period od dvije godine.

4. Povjerenstvo odlučuje u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova.

 

Članak 62.

1. Drugostupanjski postupak vodi drugostupanjsko povjerenstvo.

2. Drugostupanjsko povjerenstvo imenuje Vlada Županije za namještenike iz županijskih, općinskih i gradskih tijela državne službe na period od dvije godine.

3. Povjerenstvo iz stavka 2. ovog članka nadležno je rješavati po prizivima namještenika iz županijskih, općinskih i gradskih tijela državne službe koje se izjave na prvostupanjska rješenja, odnosno zaključke iz članka 58. ovog Zakona koje donose prvostupanjska povjerenstva iz županijskih, gradskih i općinskih tijela državne službe.

 

Članak 63.

U prvostupanjskom i drugostupanjskom stegovnom postupku ne plaćaju se pristojbe niti troškovi postupka.

 

7. Kazneni postupak

Članak 64.

1. Ako se protiv namještenika pokrene kazneni postupak na temelju istih činjenica koje su predviđene za stegovnu odgovornost iz članka 53. ovog Zakona, svi pokrenuti stegovni postupci protiv tog namještenika se suspendiraju (obustavljaju) do okončanja kaznenog postupka.

2. Ukoliko se namještenik u kaznenom postupku oslobodi odgovornosti:

a) vraća se na ranije radno mjesto i njegov osobni dosje ne smije sadržavati informacije o kaznenom postupku, niti podatke o preventivnoj suspenziji u vezi sa tim postupkom,

b) stegovne kazne se ne mogu poduzeti na temelju istih činjenica po kojima je namještenik oslobođen u kaznenom postupku.

3. Ukoliko se optužba za kazneno djelo namještenika odbije, stegovni postupak se može poduzeti na temelju istih činjenica u skladu sa člankom 53. ovog Zakona.

4. Ukoliko se namještenik protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak proglasi krivim i osudi u tom slučaju činjenice koje je utvrdio nadležni sud obavezuju tijelo državne službe, odnosno stegovno povjerenstvo koje vodi stegovni postupak protiv tog namještenika.

 

8. Preventivna suspenzija

Članak 65.

Ako se protiv namještenika pokrene kazneni postupak u skladu sa člankom 64. stavak 1. ovog Zakona, rukovoditelj tijela državne službe dužan je tog namještenika odmah suspendirati u slučajevima kada se:

a) protiv namještenika pokrene kazneni postupak za kazneno djelo učinjeno u obavljanju službene dužnosti,

b) namještenik nalazi u pritvoru.

 

 

 

 

 

Članak 66.

Ako se protiv namještenika pokrene kazneni postupak u skladu sa člankom 64. stavak 1. ovog Zakona, rukovoditelj tijela državne službe može tog namještenika suspendirati u slučajevima:

            a) kada je protiv namještenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina;

            b) kada je namještenik zatečen u izvršenju kaznenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina;

            c) kada postoje dokazi koji ukazuju na izvršenje kaznenog djela.

 

Članak 67.

Prava namještenika u slučaju preventivne suspenzije iz članka 65. i 66. ovog Zakona su:

            a) za vrijeme suspenzije namještenik prima 70% plaće, a ako bude oslobođen odgovornosti ima pravo na razliku do pune plaće.

            b) stegovni postupak se suspendira sve dok se ne donese pravomoćna presuda nadležnog suda.

 

Članak 68.

1. Suspendiranje namještenika u skladu sa člankom 65. i 66. ovog Zakona vrši se rješenjem koje donosi rukovoditelj tijela državne službe po službenoj dužnosti.

2. Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka namještenik ima pravo izjaviti priziv drugostupanjskom povjerenstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

3. Izjavljeni priziv ne odlaže izvršenje rješenja.

4. Drugostupanjsko povjerenstvo dužno je odlučiti po prizivu najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema priziva.

5. Rješenje drugostupanjskog povjerenstva doneseno po prizivu je konačno.

 

 

IX. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNU ŠTETU

 

Članak 69.

1. Namještenik je dužan naknaditi materijalnu štetu koju u vezi sa obavljanjem službenog posla učini namjerno ili iz krajnje nepažnje.

2. Odgovornost za materijalnu štetu iz stavka 1. ovog članka rješava se na način i pod uvjetima koji su propisani za materijalnu odgovornost državnih službenika u Zakonu o državnim službenicima.

 

 

X. PRESTANAK RADNOG ODNOSA

 

Članak 70.

Namješteniku prestaje radni odnos u tijelu državne službe u sljedećim slučajevima i to:

            a) pisanim sporazumom između namještenika i rukovoditelja tijela državne službe - na dan utvrđen sporazumom;

            b) dobrovoljnim pisanim otkazom od namještenika - na dan utvrđen u otkazu, s tim da taj dan ne može biti predviđen u roku kraćem od sedam dana od dana podnošenja otkaza ukoliko se drugačije ne dogovori sa rukovoditeljem tijela državne službe;

            c) kod radnog odnosa na određeno vrijeme - istekom posljednjeg dana roka koji je utvrđen za rad na određeno vrijeme, ako se namještenik i rukovoditelj tijela državne službe ne sporazume o ranijem prestanku radnog odnosa;

            d) ispunjavanjem zakonskih godina života, odnosno sa navršenih 40 godina mirovinskog staža;

            e) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine – na dan pravomoćnosti rješenja o gubitku tog državljanstva;

            f) stjecanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima – na dan pravomoćnosti akta o stjecanju tog državljanstva;

            g) ocjenom nezadovoljava za probni rad – na dan konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa po tom osnovu;

            h) dvije uzastopne negativne ocjene rada – na dan konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa po tom osnovu;

i) ako je osuđen za kazneno djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada duže od šest mjeseci - na dan stupanja na izvršenje kazne zatvora;

            j) na temelju izrečene stegovne kazne prestanka radnog odnosa u tijelu državne službe – na dan kada rješenje o stegovnoj kazni postane konačno;

            k) kada nadležno tijelo mirovinsko-invalidskog osiguranja utvrdi da je trajno i potpuno nesposoban za rad – na dan kada akt o trajnoj nesposobnosti postane konačan;

            l) kada se utvrdi da je prilikom prijema u radni odnos, ili u tijeku trajanja radnog odnosa u tijelu državne službe podnio lažne ili falsificirane javne isprave, ili dao lažne izjave – na dan kada se utvrdi da su te isprave lažne ili falsificirane, odnosno izjave lažne.

 

Članak 71.

1. O prestanku radnog odnosa iz bilo kog razloga navedenog u članku 70. ovog Zakona donosi se rješenje.

2. Rješenje o prestanku radnog odnosa donosi rukovoditelj tijela državne službe.

3. Protiv rješenja o prestanku radnog odnosa može se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti priziv Odboru za prizive.

4. Izjavljeni priziv odlaže izvršenje rješenja.

5. Rješenje Odbora za prizive doneseno po prizivu je konačno.

 

 

XI. NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA

 

Članak 72.

Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona obavlja Ministarstvo pravosuđa i uprave Županije, s tim da nadzor nad odredbama ovog Zakona koje se odnose na plaće i naknade obavlja Ministarstvo financija Županije.

 

 

XII. PRIMJENA OVOG ZAKONA NA DRUGA TIJELA I SLUŽBE

 

Članak 73.

Odredbe ovog Zakona shodno se primjenjuju i na namještenike koji taj status imaju u: stručnim i drugim službama tijela zakonodavne vlasti, tijelima izvršne vlasti, tijelima sudske vlasti, tužiteljstvima, pravobraniteljstvima, ustanovama za izvršenje kaznenih sankcija i zatvorima, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

 

 

XIII. KAZNENE ODREDBE

 

Članak 74.

Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj rukovoditelj tijela državne službe ako:

            a) namještenika pozove na odgovornost zbog primjedbe stavljene prema stavku 2. i 3. članka 9. ovog Zakona;

            b) ne poduzme potrebne mjere za zaštitu namještenika od prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja (članak 12.);

            c) u odnosu prema namješteniku ne poštuje njegovo ljudsko dostojanstvo i njegov tjelesni i moralni integritet (članak 13.);

            d) postavi namještenika na radno mjesto za koje ne ispunjava uvjete radnog mjesta (članak 18.);

            e) popunu upražnjenog radnog mjesta namještenika izvrši preuzimanjem namještenika iz drugog tijela državne službe bez objavljivanja internog natječaja (članak 21.);

            f) popunu upražnjenog radnog mjesta namještenika izvrši prijemom u radni odnos namještenika bez objavljivanja javnog natječaja (članak 23.);

            g) primi u radni odnos namještenika koji ne ispunjava sve uvjete javnog natječaja (članak 25. stavak 1.);

            h) zasnuje radni odnos na određeno vrijeme suprotno odredbama članka 30. ovog Zakona;

            i) ne izvrši ocjenjivanje rada namještenika (članak 34. stavak 1.);

            j) ne vrši povećanje plaće namješteniku u skladu sa člankom 42. ovog Zakona;

            k) namješteniku onemogući korištenje godišnjeg odmora ili plaćenog odsustva (članak 49. i 50.).

 

 

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 75.

Vlada Županije i ministar pravosuđa i uprave Županije, donijet će propise iz svoje nadležnosti za koje su ovlašteni ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

 

Članak 76.

Rukovoditelji tijela državne službe dužni su uskladiti pravilnike o unutarnjem ustrojstvu u skladu sa odredbama ovog Zakona u roku od tri mjeseca nakon donošenja propisa iz članka 75. ovog Zakona.

 

Članak 77.

Rukovoditelji tijela državne službe dužni su donijeti pravilnike o plaćama i naknadama namještenika u skladu sa odredbama ovog Zakona i kolektivnim ugovorom u roku od 30 dana od dana donošenja pravilnika iz članka 76. ovog Zakona.

 

Članak 78.

Rukovoditelji tijela državne službe dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće radne odnose na određeno vrijeme uskladiti sa odredbama članka 30. ovog Zakona.

 

 

Članak 79.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona, na teritoriju Županije se prestaje primjenjivati Zakon o namještenicima u organima državne službe u Federaciji ("Službene novine Federacije BiH", broj: 49/05).

 

Članak 80.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke.

Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA
- SKUPŠTINA -
Broj: 01-XVIII-804/08
Široki Brijeg, 03. studeni 2008.


Predsjednik
Vitomir Filipović



ISPIS
Pitajte zastupnika?
Pitajte stručnu službu?


Grad Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovne i središte Zapadnohercegovačkog kantona

Općina Ljubuški
Ljubuški pripada primorskoj, mediteranskoj i nizinskoj Hercegovini.

Općina Posušje
Općina Posušje zauzima površinu od 461 km² i nalazi se u Zapadnohercegovačkoj županiji

Općina Grude
Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske




Copyright © Skupština ŽZH 2015 Sva prava pridržana.